Janaf bi proizvodio i prodavao ‘zelenu’ struju - Je li plan realan?

Državni Jadranski naftovod poziva kompanije, općine i gradove da mu prodaju svoje projekte solarnih i vjetroelektrana, bilo da su u razvoju ili već izgrađene elektrane, što je do sada bila praksa HEP-a.

Janaf, naime, ima plan da do kraja desetljeća postane "održiva energetska kompanija". Iskusan menadžer u sektoru obnovljivih izvora, Bojan Reščec iz RP Globala, kaže za N1 da Janafu želi uspjeh, ali upozorava da tržište projekata u Hrvatskoj praktički ne postoji, kao ni naznaka cijene po megavatu, a u ponudi ima svega i svačega, odnosno malo toga upotrebljivog, dok "wannabe developeri imaju neopravdana očekivanja za projekte u vrlo ranim fazama”.

Ako niste znali, državna kompanija Janaf u svojoj je strategiji utvrdila da će se u ovom desetljeću „transformirati iz naftne transportno-skladišne kompanije u održivu energetsku kompaniju“ značajnu na tržištu zelene energije, a sada je objavila i oglas s javnim pozivom za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije.

Ukratko, kupuju sve što je dostupno na tržištu, ne zanimaju ih jedino mali projekti ili oni s malim potencijalom. Novac, čini se, nije problem jer je Janaf lani od nafte imao rekordnu godinu, prihod od 119 milijuna eura i neto dobit od 41 milijun eura, a trend rasta nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine.

Stvari su s Janafovim „zelenim planom“ akvizicija naizgled jednostavne, no stručnjaci s tržišta obnovljivih izvora energije komentiraju za N1 kako je potrebno veliko znanje i iskustvo za uspješan razvoj projekta solara ili vjetra, a još veće da se projekt u razvoju analizira i valorizira te donese odluka o kupnji. Kako još dodaju, svi bi investitori rado kupili dobre, razvijene projekte obnovljivih izvora energije i onda ih samo izgradili, ali takvih je malo.

Čekaju pisma namjere

Što, dakle, sada konkretno namjerava Uprava Janafa koju – nakon što je razriješen Dragan Kovačević protiv kojeg je u „aferi Janaf“ podignuta i potvrđena optužnica za primanje i davanje mita – vodi Stjepan Adanić? Nedavno je u medijima najavio da su otvoreni za greenfield investicije i akvizicije postojećih projekata.

Recimo, ako neki grad ili općina želi graditi sunčane elektrane i smatra da ima na raspolaganju pogodnih više od 100 tisuća četvornih metara, gradonačelnik ili načelnik treba potpisati i poslati pismo namjere s kartografskim prikazom i podacima, a što se tiče realizacije projekta, jedino što treba je zajedno s Janafom pripremiti prostorno-plansku dokumentaciju. Napominje se u oglasu da će modeli i načini suradnje, kao i poželjni uvjeti odabira plohe za gradnju, biti definirani sporazumima o suradnji.

Kad su pak kompanije u pitanju, Janaf bi od njih kupio projekte u razvoju samostojećih solarnih elektrana snage pet megavata i više (ako imaju ishođenu barem lokacijsku dozvolu), kao i one elektrane koje su već u pogonu, a imaju kapacitet tri i više megavata. Traže, jasno, i vjetroelektrane u razvoju (prednost će, kažu, imati projekti koji imaju građevinsku dozvolu i lokacije s više od 2500 sati rada godišnje), kao i one koje su već u pogonu.

Nema tržišta projekata niti se znaju cijene

Bojan Reščec, iskusan menadžer u području obnovljivih izvora energije austrijskog RP Globala te član Vijeća udruženja za obnovljive izvore energije HGK, kojeg smo zamolili da analizira taj javni poziv, kaže kako Janafu želi uspjeh, ali poziva na oprez.

- Tržište projekata praktički ne postoji, ne postoji niti naznaka cijene po megavatu. Svega ima u ‘ponudi’, no vrlo malo toga upotrebljivog, a ‘wannabe developeri’ imaju neopravdana očekivanja za projekte u vrlo ranim fazama - opisuje stanje na tržištu obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.  Dodaje također kako vlasnici zemljišta najčešće očekuju naknadu za to zemljište “kao da gradimo apartmane”, a developeri/investitori poput njegove kompanije nemaju pak razloga prodavati projekte prije izgradnje.

Vezano za uvjete iz oglasa, napominje kako je ishođena lokacijska dozvola “razuman minimum statusa projekta jer to znači da je blizu spremnosti za gradnju”. No, s općinama i gradovima bi Janaf kretao u posao samo s prostorno-planskom dokumentacijom, pa je Reščec oko toga malo skeptičan.

“Ono što svakako nedostaje u pozivu je spomen energetskog odobrenja, što je danas presudan dokument. Natječaj za energetsko odobrenje za svako općinsko i gradsko zemljište je zakonska obveza. Nadam se da su računali na to”, dodaje.

Do sada je to radio HEP

Podsjetimo da je Janaf početkom prošle godine donio „Strategiju razvoja i tranzicije u razdoblju od 2022. do 2030. godine s vizijom do 2050.“, a u nedavnom intervjuu za PoslovniFM je član Uprave Vladislav Veselica izjavio kako planiraju da za desetak godina značajan dio prihoda Janafa donose obnovljivi izvori energije.

Do sada je, inače, HEP imao praksu objavljivati slične javne pozive kao što to sada čini Janaf. U pet godina su tako dobili stotinjak iskaza interesa, od čega je desetak pristiglo na poziv objavljen početkom prošle godine, kako su za N1 odgovorili iz HEP-a. Nakon analize, pokrenut je razvoj 40 projekata, ukupne snage oko 500 MW, no nisu precizirali od koga su projekte preuzeli.

HEP do sada ima osam samostojećih sunčanih elektrana u pogonu, a najavljuje da će ih do kraja ljeta imati deset, dok će tek iduće godine kod Benkovca početi graditi prvu doista veliku sunčanu elektranu, snage 99 MW, SE Korlat, pored njihove prve vjetroelektrane snage 58 MW, piše N1.

I.B.