>
Mislila je da je to šala i netko se lažno predstavljao kao novinar. Međutim, brzo je shvatila da članak u kojem opisuje njihovo pismo u boci koje je godinama bilo skriveno u na hrvatskoj plaži nije šala. U intervjuu za poljski Onet, Monika i Marysia razgovaraju o prijateljstvu koje prelazi s koljena na koljeno i otkrivaju zašto su svoju izvanrednu priču zatvorile u bocu prije sedam godina.
- Hej! Pročitala sam vaš članak o dvije poljske tinejdžerice koje su ostavile pismo u boci u Hrvatskoj. Jednostavno se dogodi da je jedna od njih moja prijateljica - stigla je poruka poljskoj kolegici manje od dan nakon što su prenijeli članak s Morskog HR.
- Prvo što sam mislila da je divno, koliko je svijet malen! - kaže novinarka.
Priču o pismu u boci prvi je objavio upravo Morski HR, a u intervjuu za ovaj portal Barbara Lazar, koja je novu godinu odlučila dočekati na hrvatskom otoku Pagu, ispričala kako je tijekom obiteljske šetnje pronašla bocu s dva slova na poljskom jeziku, zakopanu prije nekoliko godina. Lazar, koja živi u Varaždinu, rekla je da je podijelila sadržaj tih "iznimno slatkih" pisama u nadi da će autorice čuti za njihovo otkriće i odlučiti je kontaktirati.
U početku su, međutim, i Monika i Marysia bile šokirane što je njihova priča čak pronašla put na internetu. Isprva je Monika čak mislila da su njihova braća odlučila iskoristiti svoje IT vještine i jednostavno ih tako nasamariti. No, članak u kojem se opisuje njihove pisme skrivene u Hrvatskoj ipak nije bio šala.
Njihovo pismo iz 2015. godine, 16-godišnja Monika i 13-godišnja Marysia započele su osnovnim informacijama:
"Živimo u Poljskoj, u blizini Krakova. Došli smo ovdje 25. srpnja s roditeljima i braćom. Proveli smo nevjerojatno vrijeme ovdje." Sljedeći element bila je "svečana prisega", u kojoj su Monika i Marijazija odlučile obećati da će se zajedno vratiti na Pag za 15 godina.
Ispada da je u to vrijeme Marijazija Mikołajek često posjećivala otok Pag sa svojom obitelji. Pa kad je 2018. ponovno došla na otok i sjetila se svojih zavjeta, bila je vrlo znatiželjna je li boca još uvijek na plaži.
– I bila je, na istom mjestu – priznala je Marysia u intervjuu za Onet Podróże.
Bilo je to vrlo intimno mjesto. Sišla bi niz liticu stepenicama i tamo je bila skrovita plaža. Sunčajući se na stijenama koje strše iz mora, primijetili smo veći razmak uz padinu i tu smo odlučili baciti bocu. Zatim smo je prekrili zemljom i travom.
Sama ideja pisanja pisma bila je rezultat tinejdžerske kreativnosti.
- Imale smo puno ideja od djetinjstva. Kao tinejdžerice, provodile smo vrijeme pišući kratke pjesme i pisma. Čini mi se da smo zato tijekom blagdana odlučili dobro iskoristiti ovo vrijeme i napisali to pismo - priznala jeMonika Lis u intervjuu za Onet Podróże.
Uzimajući svoje tinejdžerske "svečane zavjete", zamišljale su da će u budućnosti, kada se kao odrasle žene vrate na Pag s vlastitim obiteljima, doći na plažu i pronaći skrivenu bocu sa svojom djecom. I premda se danas tome nježno smiju, sama pretpostavka da će i njihova djeca biti prijatelji jedno s drugim čini se zaista ispravnom.
Danas Monika već ima 24 godine, diplomirala je pedagoške studije iz područja predškolskog i ranog školskog obrazovanja s engleskim jezikom, a trenutno studira englesku filologiju. Također je instruktorica skijanja, a nedavno je svoju avanturu započela kitesurfingom.
21-godišnja Marysia studentica je ekonomije i diplomirala je glazbenu školu prvog i drugog stupnja i još uvijek pohađa satove pjevanja. S bendom osnovanim zajedno s prijateljima nastupa i tijekom vjenčanja i drugih posebnih događaja. "Dolazimo iz takvih prilično umjetničkih obitelji", dodaju uglas.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev