Kako Ministarstvo gospodarstva tretira morski otpad i zašto su "ekologiju" uklonili iz svog naziva?

Foto: Arhiva / Ilustracija

U redovnoj komunikaciji s roniocima, ribarima, zaposlenicima javnih ustanova za zaštitu prirode, te volonterima, statistički dobivamo zabrinjavajući broj sve veće količine otpada koja iz trećih zemalja završava u našem dijelu Jadrana. Nažalost, posebno je zagađen jug Hrvatske i južne obale naših južno i srednjodalmatinskih otoka.

Neki od njih, dobili su i prestižne i vrijedne nagrade za svoj rad i trud, pa iako je nepravedno izdvajati ikoga, iznimno, ovaj put izdvajamo povod za upit Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, kojem su volonteri, zaslužni za više od 100 čišćenja obale i podmorja i dobitnici nagrade Ponos Hrvatske, uputili ozbiljan Apel zbog nedovoljnog reagiranja i tromosti po pitanju angažmana u čišćenju Jadrana. Štoviše, nadležno je ministarstvo i iz svog naziva uklonilo naziv "ekologija".

Poslali smo im stoga neka ključna pitanja i dobili odgovore:

Što vaše Ministarstvo konkretno radi po pitanju morskog otpada i kako je on uopće klasificiran?

Morski otpad je Zakonom o gospodarenju otpadom određen kao otpad u morskom okolišu i obalnom području u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje ljudskim aktivnostima na kopnu ili moru, a nalazi se na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu ili je naplavljen - objašnjavaju iz Ministarstva.

U Hrvatskoj zabranjene lagane plastične vrećice i jednokratni plastični pribor

- Zakonom o gospodarenju otpadom Republika Hrvatska zabranila je od 1. siječnja 2022. godine stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, koje se rijetko koriste višekratno i koje zbog svoje male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju u morskom okolišu. Nadalje, spomenutim Zakonom Republika Hrvatska zabranila je i stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (tanjura, slamki, pribora za jelo, štapića za napitke, štapića za balone, štapića za uši, spremnika za hranu i napitke izrađenih od ekspandiranog polistirena) koji vrlo često završavaju kao smeće na plažama a zatim i u moru.

Dodatne mjere za sprječavanje i smanjenje količina morskog otpada predviđaju se kroz donošenje novog Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, a kojim se predviđa uspostava proširene odgovornost proizvođača (EPR) za određene plastične proizvode za jednokratnu uporabu te ribolovni alat koji sadržava plastiku i kojim se predlažu mjere za podizanje svijesti o štetnosti odbacivanja u okoliš jednokratnih plastičnih proizvoda i ribolovnog alata koji sadržava plastiku, posebice u vodeni okoliš.

U okviru svojih nadležnosti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provodi aktivnosti vezane uz provedbu obveza iz Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (ODMS) kroz izradu i provedbu dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Također, na regionalnoj razini Sredozemnog mora, u okviru Mediteranskog akcijskog plana Programa za okoliš Ujedinjenih naroda Republika Hrvatska sudjeluje u aktivnostima provedbe Ekosustavnog pristupa koje su za EU države važne obzirom da predstavljaju regionalni pristup u provedbi obveza iz ODMS.

Navedeni propisi preneseni su u hrvatsko zakonodavstvo kroz Uredbu o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN 112/14, 39/17, 112/18). Na osnovu navedene Uredbe donesene su Odluka Vlade RH o donošenju Akcijskog programa Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem: Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (NN 28/21) te Odluka Vlade RH o donošenju Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske (NN 97/17) - pojašnjavaju iz Ministarstva gospodarstva.

Ministarstvo ima Portal za more

- U skladu s navedenim Odlukama Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora provodi sustavno praćenje i promatranje Jadranskog mora, a jedan od deskriptora koji se prati je i otpad u moru, praćenje je započeto u 2016. godine u parcijalnom obliku, a od 2018. godine otpad u moru prati se u punom propisanom opsegu. Otpad u moru prati se kao mikrootpad se prati na plažama, na površini mora te u probavilu riba, a makrooptad se prati na površini mora, na dnu mora te naplavljen na plažama.

Podaci praćenja se redovno obrađuju i objavljuju u Bazi pokazatelja stanja morskog okoliša, ribarstva i marikulture, a javno su objavljeni i dostupni, kao i lokacije praćenja, na Portalu za more.

Provedbom mjere vezano za morski otpad iz Programa mjera Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem za razdoblje 2016. – 2022. godine, ova Uprava je provela sljedeće mjere za postizanje dobrog stanja morskog okoliša obzirom na morski otpad: Mjera 3.3.1. izrađen je Nacionalni plan upravljanja morskim otpadom (svibanj 2020.); Mjera 3.3.2. Prikupljati podatke i procijeniti razinu štetnih utjecaja otpada u moru – mjera se provodi kontinuirano; Mjera 3.3.3. Prikupljati otpad u moru putem ronilačkih akcija i putem koćarenja: provedene su akcije sakupljanje morskog otpada te je izrađen protokol za prikupljanju morskog otpada temeljem dostupnih podataka, stečenog iskustva te suradnjom između 7 obalnih županija - kažu u Ministarstvu.

Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem u procesu javnog savjetovanja

- U okviru donošenja Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske 2022.-2027., koji je trenutno u procesu javnog savjetovanja, predložene su nove mjere vezano za rješavanje problematike morskog otpada: Mjera 3.3.3. Osnivanje Stručnog radnog tijela za morski otpad u okviru Koordinacijskog mehanizma; 3.3.5. Unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja morskim otpadom; 3.3.6. Provedba informativno-edukativnih kampanja za zainteresiranu javnost na temu sprječavanja nastanka morskog otpada i upoznavanja s novim tehnologijama za sprječavanje i/ili uklanjanje morskog otpada; te Mjera 3.3.7. Uspostava sustava za prikupljanje i prihvat pasivno ulovljenog otpada prikupljenog putem kočarenja.

Provedbom mjere 3.3.7 planira se provedba pilot projekta uspostave sustava gospodarenja pasivno ulovljenim otpadom prikupljenog putem (primarno) koćarskih ribolovnih aktivnosti, kao mjere kojom se može utjecati na smanjenje značajne količine otpada u moru iz morskog okoliša, u suradnji s ministarstvima nadležnim za more i ribarstvo - odgovaraju.

Mogu li se Albaniji blokirati pristupni pregovori EU dok ne riješe morski otpad?

Ipak, problem otpada i dalje je uočljiv, svakodnevan i velik. Daleko od zagrebačke administracije. A podrijetlo otpada je jasno vidljivo na deklaracijama koje uredno završavaju na dnu hrvatskog dijela Jadrana.

Razmišljate li da Vladi Republike Albanije koja nažalost statistički najviše doprinosi uništenju našeg dijela Jadrana, uputiti diplomatska nota ili blokirati pristupni pregovori EU dok ne riješe problem istovara otpada u more?

- Ovo Ministarstvo u okviru suradnje Republike Hrvatske s Republikom Albanijom (u daljnjem tekstu: Albanija) na području zaštite Jadranskog mora od onečišćenja s posebnim naglaskom na morski otpad, surađuje dugi niz godina. Suradnja se odvija temeljem Memoranduma o suradnji na području zaštite okoliša, kojim su definirani oblici i mehanizama suradnje (Mješovita komisija za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih područja; Sporazum o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera, EUSAIR strategija, i sl.), razmatraju se prijedlozi konkretnih (bilateralnih) projekata putem uključivanja partnerstva s obje strane, i to od 2010. godine (neposredno nakon ekstremnog onečišćenja mora i obale morskim otpadom albanskog porijekla u Dubrovačko-neretvanskoj županiji te posebice nakon prosinca 2017. godine, kada se ponovilo slično ekstremno onečišćenje mora na području grada Dubrovnika.

Rad na zaštiti morskog okoliša uključuje praćenje bilateralnih (i trilateralnih – uključivanjem Republike Crne Gore, u veljači 2018. g., u navedenu problematiku) sastanaka održanih na temu morskog otpada (u Hrvatskoj i Albaniji). Od međunarodnih projekata u kojem je sudjelovala ova Uprava, ističemo Projekt Očuvanje biološke raznolikosti od plastike u zaštićenim morskim područjima na Mediteranu ( Plastic Busters MPAs), gdje je jedan od projektnih partnera bilo i Ministarstvo zaštite okoliša Republike Albanije (više pročitajte OVDJE).

Glavni cilj projekta bio je putem aktivnosti praćenja, sprječavanja i uklanjanja morskog otpada doprinijeti održavanju bioraznolikosti i ekosustava u zaštićenim morskim područjima. Projekt se bavio cjelokupnim ciklusom upravljanja otpadom u moru. Ministarstvo je bilo zaduženo za vođenje radnog paketa 5 Prijenos znanja. Albanija je sudjelovala kroz provedbu aktivnosti praćenja morskog otpada u zaštićenim morskim područjima te provedbom demo aktivnosti provedbi mjera za sprečavanje onečišćavanje mora morskim otpadom - odgovaraju na ovo pitanje iz ministarstva.

Zaštitu okoliša sada pokriva "održivi razvoj" koji pokriva još štošta

Zbog čega je izostala komponenta zaštite okoliša iz naziva vašeg ministarstva i ima li uopće ovo ministarstvo pravno obvezujuće akte o zaštiti Jadrana od smeća koje nam konstantno dolazi?

- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske (MINGOR) je sukladno statusnim promjenama definiranim člankom 34. i člankom 35. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20) od 22. srpnja 2020. godine započelo s radom Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Nastalo je spajanjem dvaju ministarstava, pri čemu je državni pravni subjekt Ministarstvo gospodarstva ugašeno, a integrirana dva (2) bivša ministarstva (Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike), postala su pravni slijednici bivšeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Novim nazivom je domena gospodarstva zadržana, dok se domena zaštite okoliša odredila sveobuhvatnim nazivom „održivi razvoj“, koji osim zaštite okoliša, pokriva nekoliko uprava, kao i Zavod za zaštitu prirode te nadzor nad radom pojedinih zavoda i agencija, koji svi zajedno skrbe putem načela održivog razvoja; čime se naglašava nužnost očuvanja hrvatskih resursa upravo za buduće generacije, koje očekuju vrlo veliki izazovi, a koji stoje pred globalnim čovječanstvom upravo onakvi kakvima ih je čovjek - dakle svi mi, a ne samo neki – kroz svoje djelovanje učinio. Više o ustrojstvu MINGOR-a razvidno je na poveznici: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske - Djelokrug (gov.hr)

Uz propise navedene u odgovoru na prvo pitanje, pitanja zaštite morskog okoliša obuhvaćena su Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine 80/13, 78/15, 12/18, 118/18), a zaštita priobalnih voda Zakon o vodama (Narodne novine 66/19, 84/21, 47/23) - stoji u opširnom odgovoru iz Ministarstva gospodarstva i regionalnog razvoja.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ: