Kakva je budućnost Zlatnog rata?

BOL – Ponukani nedavnim objavama medija o projektu Benačica te navodnom uništavanju plaže Zlatni rat i devastaciji bolske obale, odmah smo provjerili dostupne informacije te želimo informirati javnost o statusu i tijeku samog projekta, javljaju iz Pokreta otoka.

Prije svega želimo napomenuti da je otočanima poznato da se svake godine vjetrom i morem odneseni šljunak vraća na plaže i dodatno dohranjuje, što vidimo i na snimci objavljenoj OVDJE, no trenutno se ne vrše nikakvi neovlašteni zahvati niti uništenje podmorja, a područje prikazano na snimci i fotografiji se uopće ne nalazi na području planiranog projekta Benačica.

Nadalje, spomenuto područje projekta Benačica prostornim je planom definirano kao “Uređena plaža” pa su strateški zahvati u navedenom prostoru zakonski dopušteni. Upravo s ciljem sprječavanja pojedinačne i nekontrolirane devastacije te očuvanja cijelog obuhvata pokrenuta je izrada idejnog projekta kojim će se definirati uređenje područja. Prostor zahvata definiran je jednim dijelom duž bolske šetnice te uključuje zahvate na obalnom i morskom dijelu. Projekt uključuje izradu 5 zaštitnih pera koji se protežu u zaobljenom obliku cca 45 metara prema Hvaru te koji po idejnom projektu imaju svrhu zaštite plaža i šljunka. Pero je konstrukcija za zaštitu obale izgrađena okomito na obalnu liniju kako bi se smanjio pronos plažnog materijala tj. kako bi se zadržao sediment. Budući da pera uzrokuju širenje plaže uzvodno, a potiču eroziju nizvodno, uslijed tog domino-efekta pera je često potrebno graditi u nizovima koji djeluju sinergijski s ciljem zaštite plaže („sustav pera“). U proces postavljanja pera poželjno je dodati aktivnosti dohranjivanja plaže kako bi pozitivni učinci bili što veći.

Sam projekt je još uvijek idejno rješenje i tek se planira izrada glavnog projekta, što znači da se radovi ne planiraju u bliskoj budućnosti, a sve izmjene u projektu su i dalje moguće.

Cijeli je ovaj slučaj dio puno šire i ozbiljnije teme budućeg upravljanja pomorskim dobrom i osiguravanja dostatnih kapaciteta. Sve je veća potreba za uređenjem i daljnjim proširenjem postojećih plaža te izgradnjom novih. Ova je pojava vidljiva diljem naše obale, s najradikalnijim primjerima duž Makarske rivijere. Ovaj i slični zahvati, ovisno o svojoj veličini, manje ili više mijenjaju vizure naših mjesta i gradova te znatno utječu na podmorje zbog korištenja neadekvatnih i neprovjerenih materijala i agresivnog pristupa okolišu. Svjedočimo najgorim primjerima iskrcavanja građevinskih iskopa i štetnih materijala koji će dugoročno imati negativne posljedice na okoliš. Ovim procesima, bez relevantnih okolišnih studija, utječemo na podmorje i sva bića koja se na tim lokacijama nalaze. U drugim, puno rjeđim slučajevima, izdvajaju se ogromna financijska sredstva za kakav takav pokušaj prilagodbe prirodnom prostoru i okolini.

Ova potreba neće prestati niti se umanjiti. Na budućnost je potrebno gledati razvojno, planski i dugoročno. Zaustaviti devastaciju stoga ne znači zaustaviti razvoj, ali nužno je definirati oblik razvoja koji će svima dugoročno donijeti dobrobit.  Ne možemo graditi hotele i apartmanske favele za 10 tisuća ljudi, a imati plaže kapaciteta 3 tisuće. Prostorni planovi se trebaju prilagoditi resursima koji postoje,a dodatan razvoj treba poticati na način da se ne podrazumijevaju značajne promjene u prostoru već da se očuva prirodna i kulturna baština  koju smo naslijedili i zbog koje smo prepoznati diljem svijeta.

Za mnoga mjesta još nije kasno, no neka su nažalost trajno i nepovratno narušena. Vjerujemo da će novoizabrana načelnica Općine Bol Katarina Marčić dugoročno promišljati razvoj turizma i obalnog pojasa, te posebnu pažnju u svom mandatu posvetiti upravljanju Zlatnim ratom. Znajući važnost ovog resursa, kako za lokalnu zajednicu tako i za svih nas, bit ćemo konstruktivna podrška novoj vlasti kako bi zaštitili i očuvali prirodne resurse, ali i pronašli najbolji način za razvoj i gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

Turisti i trendovi koji se odvijaju već duže vrijeme u cijelom svijetu, a osobito su izraženi sada nakon pandemije, traže autentičnost, prirodu, zdravlje i siguran odmor.  Prepune plaže, preopterećena infrastruktura, uništena obala i podmorje nisu ponuda kakva se traži. Nužno je prilagoditi  izgradnju prihvatnih kapaciteta prostoru i resursima. U suprotnom ćemo drastično smanjiti prihode od turizma i vlastitu kvalitetu života te uništiti sve ono zbog čega smo živjeli i stvarali, smatraju u Pokretu otoka.

Mirna Dalić

PROČITAJTE JOŠ:

Stručnjaci i ekolozi u strahu: “Uz blagoslov Ćorićeva ministarstva, kreće uništavanje Zlatnog rata”