>
Američki razarač plovio je u srijedu blizu spornih Paracelskih otoka u Južnom kineskom moru, izazvavši ljutu reakciju službenog Pekinga, koji tvrdi da je kineska vojska “otjerala” brod nakon što je ilegalno ušao u teritorijalne vode.
Sjedinjene Države redovito provode ono što nazivaju operacijama slobode plovidbe u Južnom kineskom moru, osporavajući, kako kažu, ograničenja nedužnog prolaza koja nameću Kina i drugi podnositelji zahtjeva.
Američka mornarica priopćila je da je USS Benfold “zauzeo prava i slobode plovidbe u Južnom kineskom moru u blizini Paracelskih otoka, u skladu s međunarodnim pravom”.
Kina kaže da ne ometa slobodu plovidbe ili preleta, optužujući Sjedinjene Države za namjerno izazivanje napetosti.
Južno zapovjedništvo Narodnooslobodilačke kineske vojske priopćilo je da su radnje američkog broda ozbiljno narušile suverenitet i sigurnost Kine ilegalnim ulaskom u kineske teritorijalne vode oko Paracela, na koje također polažu pravo Vijetnam i Tajvan.
– Zapovjedništvo Južnog ratišta PLA-a organiziralo je pomorske i zračne snage da prate, nadziru, upozoravaju i otjeraju brod – dodaje se, pokazujući slike Benfolda snimljene s palube kineske fregate Xianning.
– Činjenice još jednom pokazuju da su Sjedinjene Države ništa drugo nego ‘stvaratelj sigurnosnih rizika u Južnom kineskom moru’ i ‘rušitelj regionalnog mira i stabilnosti’ – poručuju Kinezi.
Američka mornarica rekla je da je kineska izjava o misiji bila “lažna” i posljednja u dugom nizu kineskih akcija za “pogrešno predstavljanje američkih zakonitih pomorskih operacija i tvrdnju svojih pretjeranih i nelegitimnih pomorskih zahtjeva na račun svojih susjeda u jugoistočnoj Aziji na jugu Kineskog mora”.
– Sjedinjene Države brane pravo svake zemlje da leti, plovi i djeluje gdje god to međunarodno pravo dopušta i ništa što Kina kaže drugačije neće nas odvratiti – dodaje se.
Kina je preuzela kontrolu nad Paracelskim otocima od tadašnje vlade Južnog Vijetnama 1974. godine.
Ponedjeljak je obilježio šestu godišnjicu presude međunarodnog suda koji je poništio sveobuhvatna polaganja prava Kine na Južno kinesko more, kanal brodske trgovine u vrijednosti od oko 3 trilijuna dolara svake godine.
Kina nikada nije prihvatila presudu.
Kina polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more. Vijetnam, Filipini, Malezija, Tajvan i Bruneji imaju konkurentska i često preklapajuća potraživanja.
Kina je izgradila umjetne otoke na nekim od svojih posjeda u Južnom kineskom moru, uključujući zračne luke, što je izazvalo regionalnu zabrinutost oko namjera Pekinga.
S druge strane, Kinezi se sve glasnije bune gustu prisutnost američke vojske i njihovih baza, posvuda oko teritorija Narodne Republike Kine, dok s druge strane Kina nema niti jednu jedinu vojnu bazu u blizini američkog teritorija, niti patrolira svojim brodovima u blizini SAD-a.
D.G.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev