>
Ronioci iz Udruge za podvodne aktivnosti Rostrum iz Splita kod Čiova su snimili rijedak i vrlo zanimljiv prizor.
- Kako smo stalno u moru i na masu različitih lokacija, uvijek naletimo na nešto zanimljivo - objavili su, ni sami ne znajući o čemu se radi.
U Facebook grupi Živi svijet Jadranskog mora, sve je objasnio Pero Ugarković s Instituta za oceanografiju i ribarstvo:
- U znanstvenoj literaturi nema puno zabilježenih nalaza albino trpova na svijetu. Jedan od rijetkih nalaza je upravo iz sjevernog Jadrana iz 2006. kad je uočen albino trp vrste Ocnus planci, koja nije na ovoj slici.
Ronioci UPA Rostrum su ostavili trpa u moru kako i treba, važno je da obavlja svoju važnu prirodnu ulogu na dnu čiovskog podmorja - poručio je Ugarković.
Trpovi, odnosno morski krastavci, izuzetno su važni za funkcioniranje ekološkog sustava morskog dna. Njihov je izlov danas zabranjen jer se nalaze u trajnom lovostaju, međutim to ne sprečava neodgovorne pojedince duž naše obale da ih izlovljavaju i švercaju u restorane u Italiji, Grčkoj, Turskoj i dalje u Aziji.
- Trp radi korist na nekoliko nivoa kao prvo ruje morsko dno pa ga čini mekšim i omogućava lakšu oksigenizaciju , zatim usisava sediment sa dna i iz njega iskorištava hranjive tvari za svoje potrebe (svašta se tu nađe od nekih sitnih organizama koji su pali na dno, dijelovi biljnog i životinjskog porjekla, gljivice…) nakon toga taj pročišćeni sediment-pijesak ispušta u okoliš gdje se još nešto sitno hranjivih tvari može naći za neke organizme u moru a osim toga neke otopljene kemijske spojeve (nitrati,fosfati..) otpušta u okoliš koji opet mogu biti apsorbirani od nekih drugih organizama a oni opet služe kao hrana i trpovima i drugim organizmima što je fenomenalan prirodni reciklirajući proces.
No najvažnije od svega je da odrasle jedinke trpa mogu 'pročistiti' 5-10kg pijeska mjesečno i sada probajte zamisliti koliko oni godišnje pijeska procesuiraju. Sljedeći puta kad vidite uvalu punu trpova nemojte da vam bude gadljivo jer budite uvjereni u toj uvali je pijesak čišći i zdraviji nego u uvalama gdje smo te vrijedne i samozatajne organizme potamanili iz nekog sebičnog razloga bilo da se radi o zaradi od prodaje, apartmanizaciji sa kanalizacijom u more, nasipavanjem ili inim razlozima zbog kojih više nemamo kristalno čisto more kojim smo se 'do nekidan' dičili. - kazao je za Morski HR naš suradnik, profesionalni ronilac iz Bibinja i autor nekoliko knjiga o jadranskim vrstama, Đani Iglić.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev