Kome pripadaju nekretnine arhipelaga Palagruža?

PALAGRUŽA – Arhipelag Palagruže zaveden je u dvije katastarske općine i to: k.o. Lastovo i k.o. Komiža. Nakon proučavanja teritorijalnih problema vezanih za ovo otočje Palagruža, dubrovački profesor i diplomirani matematičar Igor Legaz odlučio je javnosti ukazati na nevjerojatnu pravnu anomaliju. Podsjetimo, prof. Legaz je nedavno je pobudio interes javnosti zanimljivim člankom u kojem se detaljno bavi katastarskom podjelom i pripadnošću poluotoka Prevlake i otoka Lastavica (Mamula).

Arhipelag Palagruža se sastoji od ovih otoka, otočića i hridi: Palagruža Vela (Palagruž Veli) s impresivnom lanternom i razvalinama crkve Sv. Mihovila,  Palagruža Mala (Palagruž Mali), Pupak od Pulenta, Volići (tri škoja), Sika od Žala, Sika Baba, Sika Gaće, Oštro, Sika Stara Medvidina, Sika Križ, Pupak od Levanata, Tramuntana, Galijula, kao i hrid Olevonta pličine Pupak.

Do kraja Drugog svjetskog rata, arhipelag je pripadao Italiji, a Sporazumom o miru između Italije i Jugoslavije iz 1947. godine, Palagruža je ušla u sastav Jugoslavije (općina Lastovo) prvenstveno na osnovi kriterija “bližeg kopna”, zato jer je udaljenost od talijanskog otoka Pianosa do otoka Palagruža Vela, za oko pola milje veća nego udaljenost od škoja Galijula do otoka Sušac.

Tim Sporazumom o miru između Italije i Jugoslavije iz 1947. godine, a koji se primjenjuje u pravnim odnosima između Italije i Hrvatske, Jugoslaviji su pripali dotadašnji talijanski otoci: Lastovo, Sušac, Glavat i Lastovnjaci.

Danas su, međutim, sve nekretnine otočja Palagruža, zavedene u dvije katastarske općine i to: k.o. Lastovo i k.o. Komiža.

Odjel za zemljišne knjige, kao i katastarski operat za k.o. Lastovo, nalazi se u Blatu, na Korčuli.

Odjel za zemljišne knjige za k.o. Komiža, nalazi se u Splitu, dok se katastarski operat za k.o. Komiža, nalazi u Visu.

Sve nekretnine otočja Palagruža se vode dvostruko, pod različitim katastarskim brojevima, u različitim katastarskim općinama, u različitim odjelima za zemljišne knjige i u različitim katastarskim operatima.

Tako na primjer, lanterna na Palagruži Veloj, istovremeno je označena kao č.zgr. 971 k.o. Lastovo [prilog 2] i kao č.zgr. 1114/2 k.o. Komiža.

Važeći izvadak iz zemljišne knjige za tu lanternu, izdaju dva različita zemljišnika (Blato i Split), a važeći katastarski plan te važeći posjedovni list, izdaju dva različita katastarska operata (Blato i Vis).

Takva pravna anomalija neodrživa u pravnom poretku Republike Hrvatske, zato jer je vlasničko pravo zajamčeno Ustavom, a to u slučaju nekretnina arhipelaga Palagruža nije slučaj, zbog dvostrukih važećih intavulacija.

Župan Dubrovačko-Neretvanske županije  Nikola Dobroslavić, mislio je da će navedenu pravnu anomaliju riješiti izmjenom granica između županija, ali čak i da je u tome uspio, ne bi se tako riješio problem dvostrukih zemljišnoknjižnih upisa i duplih katastarskih evidencija za jedno te iste nekretnine.

Sadašnji načelnik Općine Lastovo Leo Katić je, prije desetak dana, od mene zatražio pomoć u ideji kako da se opisani problem pravno riješi i ja sam ga detaljno instruirao što Općina Lastovo treba poduzeti, kako bi se poništio upis nekretnina otočja Palagruža, u zemljišnim knjigama za k.o. Komiža i u katastarskom operatu za k.o. Komiža.

Zanimljivost je da najjužnija hrvatska katastarska čestica, u k.o. Lastovo ima oznaku č.zem. 13259, dok u k.o. Komiža ima oznaku č.zem. 7703, a riječ je o škoju Galijula.

Posebna je zanimljivost da se jugoistočno od škoja Galijila, u sklopu pličine Pupak, nalazi hrid Olevonta, koja “izviri” iznad morske površine kada je “jaka” oseka, ali ta hrid nema status kopna (u katastarskom smislu).

Igor Legaz

PROČITAJTE JOŠ:

Dubrovački profesor detaljno pojašnjava: “Prevlaka je oduvijek dio općine Vitaljina, treba riješiti morsko razgraničenje”