KOME SMETAJU LASTAVICE? Ptici godine protuzakonito ruše gnijezda, ali postoji rješenje

Udruga BIOM upozorava na negativan trend protuzakonita rušenja gnijezda strogo zaštićenih lastavicu, ali i njima srodnog piljka. Problem je, kažu, što njihova gnijezda ruše oni koji bi ih trebali štititi.

Podsjećaju kako je gnijezdo lastavice na kući nekad označavalo sreću i ponos, a danas se situacija, posebice u urbanim sredinama, značajno izmijenila. Umjesto sreće i ponosa, gnijezda sve češće izazivaju strah od onečišćenja, bolesti ili nečeg trećeg.

Naglašavaju kako je lastavica je, poput većine ptičjih vrsta u Hrvatskoj, strogo zaštićena vrsta temeljem Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama, dok Zakon o zaštiti prirode izričito zabranjuje njihovo ubijanje, rušenje gnijezda te uništavanje staništa.

Pa ipak u Hrvatskoj su zakoni češće mrtvo slovo na papiru, nego nešto čega se zajednica treba pridržavati.

Spominju dva bizarna slučaja kršenja zakona od strane onih koji bi se prvi trebali pridržavati zakona. Prvi slučaj rušenja gnijezda (najvjerojatnije) piljaka dogodio se na jednom hrvatskom graničnom prijelazu, u što se udruga uvjerila pregledom snimke koju su im dostavili kolege iz Mađarske.

Drugi, vjerojatno još bizarniji slučaj je rušenje gnijezda piljaka na području jednog hrvatskog nacionalnog parka gdje je, kako se čini, osiguravanje sterilnih uvjeta za turiste bilo shvaćeno kao glavni smisao postojanja zaštićenog područja.

– Činjenica da su nam upravo turisti sa zgražanjem poslali fotografije srušenih gnijezda pokazuje što oni misle o takvom pristupu – naglašavaju iz udruge BIOM.

Udruga je stoga tijekom ove godine ponudila i ukazala na konstruktivna rješenja vezana uz gnijezda i probleme čistoće, ukazavši pritom na primjere dobre prakse u ugostiteljskim lokalima, restoranima i hotelima diljem Hrvatske.

U takvim slučajevima vlasnici su, kažu u udruzi, vrlo jednostavno i efektno osigurali gnijezda lastavica, omogućivši pticama lakši pristup gnijezdima, a s druge strane spriječili su onečišćenje svojih prostora izmetom i otpadnim materijalom iz gnijezda. Drugim riječima, gdje ima volje ima i načina jer su pojedinci kojima je stalo do prirode ovim putem pokazali da je, i bez stručne pomoći, moguće živjeti u skladu s ovim pticama.

Preci današnje lastavice svoja su gnijezda počeli graditi na ljudskim nastambama još prije 7.000 godina, a danas je ova vrsta češća na selima ili na rubovima gradova. Na selima se gnijezda često mogu naći u stajama i drugim gospodarskim objektima, dok su u gradovima lastavičja gnijezda ukras vanjskih strana stambenih objekata, prostora ispod krovova, balkona ili nadstrešnica. Piljak, za razliku od lastavice, uvijek dolazi u kolonijama i skloniji je životu u urbanim sredinama – svoje kolonije često zasniva i u centrima gradova.

Budući da je Ornitološka zajednica Hrvatske, koju čini i Biom, za Pticu godine odabrala upravo lastavicu te pozivaju sve građane da slučajeve rušenja lastavičjih gnijezda prijave Inspekciji za zaštitu prirode na prijave@dirh.hr .

Udruga BIOM u ovoj godini fokusirala se na edukativne aktivnosti kako bi osvijestili potrebu poštivanja zakonske zabrane rušenja gnijezda i uništavanja staništa. Sve koji na svojoj građevini imaju gnijezdo lastavice, pozivaju da ispod njihova gnijezda postave platformu koja će spriječiti ispadanje materijala i izmeta na tlo.

K.B.