Komisija o revitalizaciji ribarske flote: Potpora samo mladim ribarima – Ostalima predlažu alternativne izvore zarade

Hrvatska ribarska flota u prosjeku je stara više od 30 godina, a zbog lošeg stanja u kojem se nalaze pojedina plovila, ista postaju rizik za ribare. Raspitali smo se u Europskoj komisiji preko eurozastupnika Freda Matića kolike su šanse za obnovom domaće ribarske flote preko europskih sredstava.

Hrvatski eurozastupnik Predrag Fred Matić poslao je upit Europskoj komisiji o mogućnosti povlačenja subvencija za obnovu hrvatske ribarske flote. Pojasnio je da je prosječna starost hrvatskih ribarskih brodova od 25 do 30 godina, da je njihovo održavanje postalo preskupo te da ribarima prijeti velik rizik od ozljeda i profesionalnih bolesti zbog nesigurnih radnih uvjeta i izloženosti otrovnim tvarima.

Tu je, kaže, i rizik za obalne ekosustave i lokalne zajednice koje su ugrožene potencijalnim izljevima toksičnih tvari i drugim vrstama onečišćenja uzrokovana nesigurnim plovilima. Upozorava i da je pitanje dana kada će se dogoditi tragedija koja se mogla izbjeći ulaganjem u revitalizaciju flote zbog čega je pitao Komisiju kolika je vjerojatnost da se europskim sredstvima u Hrvatskoj obnovi ribarska flota, i to plovilima koja ne obavljaju ribolov iznad gornje granice kapaciteta.

Potpore za obnovu flote samo mladim ribarima

U odgovoru koji potpisuje povjerenik Europske komisije za okoliš Virginijus Sinkevičius stoji kako će novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu za razdoblje od 2021. do 2027. pružiti pomoć i potporu mladim ribarima koji prvi put kupuju plovilo ili ribarsko poduzeće.

Na hrvatskim je, kažu, institucijama da promiču generacijsku obnovu uklanjanjem administrativnih, logističkih i financijskih prepreka mladim ribarima koji žele započeti karijeru u sektoru ribarstva te da rješavaju pitanja kao što su početni visoki troškovi osnivanja poduzeća i nestabilnost prihoda ribara.

Kako bi se izbjegao štetan učinak na morsku bioraznolikost i ekosustave, EFPRA je napravila popis neprihvatljivih operacija, u koje ulaze i izgradnja novih plovila te povećanje ribolovnog kapaciteta, a ulaganja su prihvatljiva samo u segmentima ribarske flote bez strukturnog prekomjernog kapaciteta. Ističu kako je izgradnja novih plovila dopuštena privatnim sredstvima unutar gornjih granica ukupnih kapaciteta i u okviru programa ulaska/izlaska.

Od ribara do turističkog vodiča

Iz Komisije su odgovorili kako su u tijeku neformalne rasprave Komisije i Hrvatske o novom hrvatskom programu u okviru EFPRA-a, ali i da Komisija u novom programu snažno podupire mjere za unapređenje provedbe zajedničke ribarstvene politike u Jadranskom moru, zelene i digitalne tranzicije te promicanje plavog gospodarstva.

– Zanimljivo će biti analizirati koji će se ribari i po kojim uvjetima moći prijaviti na poticaje za modernizaciju svoje flote. No jedno je sigurno, EU nikako ne podržava i neće subvencionirati revitalizaciju flote ako se moderniziraju motori koji su u stanju povećati ribolovni kapacitet u usporedbi sa starim brodom jer naprosto takvi poduhvati nisu u skladu s ciljevima zelenih politika i održivog ribarstva – kazao je za Morski HR eurozastupnik Predrag Matić, uvjeren da će EU u novom programu za Hrvatsku poticati i subvencionirati modernizaciju sigurnosne opreme, ali nikako neće ohrabrivati ribare sufinanciranjem većih brodica, većeg kapaciteta, izdržljivijeg motora.

Matić kaže da EU potiče ribare da počnu razmišljati o diversifikaciji svojih primanja i smanjenju ribolovnih napora.

– To znači da ronilački i ribolovni turizam mogu postati opcije dodatne zarade. Ribari mogu razvijati svoj biznis i povećati zaradu. Turisti masovno dolaze zbog ronjenja, a ribari ih mogu prevoziti do špilja, uvala, nepristupačnih otoka i tako multiplicirati svoja primanja. Postoje razni primjeri gdje ribari koji se generacijama bave ribolovom smanjuju svoje ribolovne napore, a istovremeno bilježe veće prihode. Primjerice, ribolovni turizam, gdje turisti plaćaju 40-ak eura po izletu kako bi imali iskustvo vađenja mreže i večeranja iste te ribe koju su ulovili. Takve politike i prakse treba poticati i nagrađivati – istaknuo je hrvatski eurozastupnik.

Činjenica je, zaključuje Matić, da će ribari u bliskoj budućnosti morati smanjivati svoje ribolovne napore i  okretati se alternativnim izvorima zarade. Tu će se aktivnije morati uključiti i država koja će morati osmisliti kompenzacijske mjere za one koji će izgubiti dio zarade, posebice sada kada su cijene plavog dizela otišle u nebo.

K.B.