KORALJNI GREBENI Ekosustavi za sebe

Koralji (Anthozoa) spadaju u koljeno životinjskog carstva koje nazivamo žarnjaci (Cnidaria). Ako su skupine koralja izrasle zajedno, onda čine skupine koje mogu stvarati koraljne grebene i otoke (atole). U skupinama su svi organizmi međusobno povezani, dok su u solitarnom obliku nepovezani tako da je svaki polip zasebni organizam.

Koralji rastu uglavnom u plitkim, toplim, prozirnim i osunčanim vodama tropskih mora, iako se manji grebeni mogu naći i u dubljim, hladnijim morima. Koralji koji formiraju grebene žive isključivo u plitkoj vodi (do 50 m) gdje je temperatura vode najmanje 18°C. Razlog tome je simbioza s algama (Zooksantele) kojima je potrebno Sunčevo svjetlo za vršenje procesa fotosinteze. Alge procesom fotosinteze osiguravaju tvari potrebne za prehranu koralja i na taj način omogućavaju i do tri puta brži rast koralja. Koraljni grebeni prekrivaju više od 600 000 kilometara kvadratnih svjetskih morskih područja.

Većina koraljnih grebena nalazi se u Tihom i Indijskom oceanu, gdje imaju najoptimalnije uvjete za rast, a vrlo malo grebena nalazi se u Atlantskom oceanu, na području Meksičkog zaljeva. Koraljnih grebena nema u obalnim krajevima gdje je mnogo sedimentacije iz riječnih tokova.

U dubokim i hladnim vodama koraljni grebeni postoje ali su u manjini. Koraljni grebeni spadaju u najproduktivnije ekosustave na svijetu. Obiluju izuzetno raznolikim i bogatim zajednicama. Rubni grebeni, koji se nalaze tik ispod oseke, imaju mutualistički (obostrano koristan) odnos sa šumama mangrova te sa poljima morske trave. Takva razina raznolikosti staništa omogućava život brojnim organizmima. Tako u području koraljnih grebena možemo pronaći brojne organizme, uključujući alge, brojne beskralješnjake (bodljikaše, školjkaše, rakove) te brojne kralješnjake (ribe, morske kornjače, morske zmije).

Koralji imaju izuzetno bitnu ulogu u biosferi. Oni sadrže složen ekosustav i raznoliku kolekciju organizama. S nekima od njih su u simbiozi te čine sklonište za druge životinje. Bez koraljnih grebena, ti organizmi su u velikoj opasnosti od izumiranja. Gubitkom koralja, gube se i važna sredstva u ribarstvu čime će znatno oslabiti ribarska industrija.

Većina svjetskih koraljnih grebena je u opasnosti. Prije nekoliko godina znanstvenici su izvijestili da je oko 10% koraljnih grebena već uništeno ili oštećeno bez mogućnosti ponovnog oporavka. Praćenje rezultata iz cijelog svijeta 1998. i 1999. pokazuje da je manje od 30% koraljnih grebena u potpunosti zdrava zajednica koralja, riba i drugih vrsta. Veliki dijelovi brojnih grebena izgubili su 90% svojih koralja, uključujući i kolonije stare oko 1000 godina.

Tea Rukavina, studentica druge godine diplomskog studija Marikultura Sveučilišta u Dubrovniku

Iz serijala članaka napisanih u suradnji sa studentima i profesorima studija Marikulture Sveučilišta u Dubrovniku

PROČITAJTE JOŠ:

VIDEO Jedini hrvatski koraljni greben buja životom

Nova nada za spas koraljnih grebena