Koristi li Uprava Brodosplita situaciju s Rusijom kako bi izvukla novac od države?

SPLIT – Stanje u splitskom škveru, čini se, nije nimalo čisto. Barem što se tiče likvidnosti. Tjednima traje natezanje između Vlade, HBOR-a i Brodosplita, koji se našao u velikim problemima nakon što je EU nametnula sankcije ruskim bankama, kod kojih je Brodosplit uzeo kredit za dovršetak započetih projekata. Do tog novca sada ne mogu doći, a ni država im tek tako ne želi ponovno dati novac.

Uprava Brodosplita održala je nekoliko sastanaka s predstavnicima Ministarstva financija i HBOR-a kako bi riješili financijske dubioze u koje su, prema riječima uprave Društva, upali nedugo nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Iz uprave splitskog škvera potvrdili su za Index da su, prema uputi Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u stalnoj komunikaciji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak kako bi pronašli rješenje za nastalu situaciju. Iako iz kompanije tvrde da nemaju alternativu osim HBOR-a, u financijski klimavoj situaciji nalaze se već neko vrijeme, piše portal.

Podsjećaju kako je brodogradilište podijeljeno na 50-ak firmi, od kojih su 23 na dobrom putu da završe u stečaju budući da su blokirane dulje od 120 dana jer ne plaćaju dospjele račune vjerovnicima, dobavljačima i državi.

Duguju i radnicima – Indexu su potvrdili da plaća za veljaču zbog novonastalih okolnosti još nije u cijelosti isplaćena, ali da rade na rješavanju tog problema. U lipnju prošle godine zabilježili su pad prometa od čak 70 posto, zbog čega je oko 2000 zaposlenika bilo u strahu od otkaza. Ništa bolje nije ni danas. Na poslu je tek oko 670 radnika dok su ostali na čekanju.

HBOR i država već su im pomogli

S obzirom da su financijski problemi splitskog škvera krenuli puno prije ruske invazije na Ukrajinu, počelo se pričati da uprava Brodosplita koristi situaciju s Rusijom kako bi od države izvukla pomoć. I to još jednom, nakon što im je HBOR već odobrio 250 milijuna kuna tzv. COVID-19 kredita, a iz Ministarstva gospodarstva podsjećaju da im je i Vlada RH svojevremeno odobrila izdavanje državnog jamstva u iznosu od 32,5 milijuna eura za izgradnju broda Nov. 485.

Iz Ministarstva tvrde da je škver i službeno zatražio pozajmicu za brodove Nov. 480 i Nov. 481, a o čemu će odlučiti nadležna tijela državne uprave.

Hoće li država i na koji način ponovno pomoći splitskom škveru, tek ćemo vidjeti. Teško se, međutim, oteti dojmu da malo tko iskreno brine o egzistenciji i teškom psihičkom stanju u kojem su se, ne svojom voljom, našli svi oni radnici Brodosplita, bez čijih vrijednih ruku ne bi bilo niti polarnog kruzera, niti vojnog ophodnog broda, a još manje planiranog luksuznog rezidencijalnog broda koji se tek treba graditi za stranog naručitelja.

J.K.