KUNJKA Školjka koju nalazimo duž cijele obale

Kunjka živi duž cijelog priobalja kopnenog i otočnog dijela našeg Jadrana. Ponegdje se nalaze njene brojne i guste kolonije, no na nekim je područjima ipak gotovo nepoznata.

Boja ljušture je tamno sivosmeđa ili nečisto sivo crvenkasta sa svjetlijim prugama. Po ljušturama kunjka ima sitna radijalna rebra. Maksimalno naraste do 10 centimetara i 6 dekagrama težine, no prosječni primjerci imaju oko 2 dekagrama i oko 6 centimetara.

Kunjka živi duž čitavog priobalja kopnenog i otočnog dijela našeg Jadrana, što ne znači da je ima svugdje, poput dagnje. Ponegdje se nalaze njene brojne i guste kolonije, ali postoje područja gdje je skoro nepoznata.

Najčešće živi na tvrdim podlogama, no može je se naći i na šljunkovito-ljušturastom dnu, pod uvjetom da na takvu dnu ima kamenja. Uvijek je pričvršćena za tvrdu podlogu, a obično se nalazi na dubini do 10 metara, mada ih u Jadranu ima i do 40 m dubine.

Najveća su naselja kunjke uz istarsku obalu oko Umaga i Novigrada, u Pašmanskom kanalu i Malostonskom zaljevu, a većih kolonija ima i na drugim lokalitetima.

Kunjku treba tražiti na pozicijama koje su zaštićene od jačeg udaranja mora, ali gdje je istodobno jače strujanje. Poput ostalih školjki, i ona se hrani filtrirajući morsku vodu, uzimajući iz nje plankton i ostale sitne čestice.

Vađenje kunjki na takvim pozicijama ne predstavlja značajniji problem. Može ih se vaditi i rukama, ali je mnogo efikasnija kuka zvana kunjkar. Postoje i posebna kliješta kojima se kunjke mogu otkidati s podloge. Vađenje kunjki moguće je tijekom čitave godine.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

Pelješki most otvorio je put i školjkama iz Malostonskog zaljeva - One prije nisu smjele ‘preko granice’

Izgradnja Pelješkog mosta i pristupnih cesta utječe uvelike na razvoj poljoprivrede i maslinarstva, a osobito razvoj marikulture u Malostonskom zaljevu. Uzgajivači su kamenice dosad teško transportirali preko granice, osim uz posebne dozvole. Prodaja prema Splitu i Zagrebu nije bila laka, bilo je pu…

Morski HRIvelina Gašpar