Lastovo i Biševo žele biti parkovi tamnog neba, a zbog neograničenog osvjetljenja ribara, akvatorij izgleda kao Las Vegas!

LASTOVO - Otoci Lastovo i Biševo su u procesu evaluacije za proglašenje Parka tamnog neba, no čini se da bi im veliku smetnju u ovom procesu mogli raditi ribari koji toliko snažno osvjetljavaju akvatorij za vrijeme pomrčine mjeseca, da to izgleda upravo ovako, kako je na gornjoj fotografiji.

- Kažu da Lastovo ima najljepše zvjezdano nebo u Europi jer je udaljeno od obale i svjetlosnog onečišćenja gradova, no u stvarnosti to izgleda ovako - svaka ova svjetlosna kupola je brodica koja bliješti doslovno kao jedan cijeli grad! S ovim blještavilom možemo zaboraviti na "netaknuto noćno nebo".

Ovaj problem je zapravo moguće riješiti vrlo jednostavno - obavezom postavljanja sjenila na reflektore, čime bi se ograničila emisija svjetlosti u okoliš.

Nažalost, u Ministarstvu za tako nešto nema sluha. Za obavezu postavljanja običnih sjenila, pišu na stranici ljubitelja astronomske fotografije "Mračna strana svjetla".

"Najljepše su noći bez mjeseca, promatračima, ali i plivaricama"

Što se to doista događa u akvatoriju Lastova, pitali smo i direktoricu tamošnje Turističke zajednice, koja se gorljivo zalaže da ovaj otok i njegov akvatorij, osim zaštite u svojstvu Parka prirode, dobije i još jedan nivo zaštite - Parka tamnog neba.

- Najljepše noći su one tamne noći, one bez mjeseca. Takve noći su naravno najljepše i plivaricama. I kad promatramo s Huma, vidimo 6-7 plivarica obje noći i to stalno. To nije tako tragično za pogled, ali jest za astrofotografiju Oni naravno ne mogu ući u akvatorij PP, ali imaju toliko jaka svjetla da osvijetle čitavo nebo, pa se gotrovo ništa ne vidi. Ne susrećemo toliko često plivarice, ali su gotovo konsantno između Vele Luke i Ublija - kazala je za Morski HR direktorica TZ Lastovo, Dijana Magdić.

Nije problem samo Lastova, već cijelog Jadrana!

- Ja sam bio u radnim skupinama kad se radio Zakon o zaštiti svjetlosnog onečišćenja i pravilnicima vezanim za to i pokušali smo objasniti Ministarstvu i održivog razvoja da bi u tom Zakonu trebalo uvrstiti ovu problematiku, ali nisu željeli nego da se idemo raspravljati s Ministarstvom poljoprivrede - kazao nam je predsjednik Astronomskog saveza Dorian Božičević, koji dodaje da od tad nisu bili u komunikaciji s Ministarstvom poljoprivrede jer su do veljače bili u izradi i drugi pravilnici.

- To nije problem samo Lastova, nego cijelog Jadrana. Iste scene događaju se i kod mene na Cresu i Lošinju - kaže Božičević.

Kakvo je uopće rješenje ovog problema?

- Pa da se ograniči količina rasvjete ili potpuno ukine. Morate znati da su do prije desetak godina plivarice za rasvjetu koristile halogene žarulje, koje troše puno više struje i bili su ograničeni po pitanju koliko im generatori mogu proizvesti električne energije i koju količinu halogenki imaju. Od kad se pojavila led rasvjeta, koja troši i do 90 posto manje struje, plivarice sada praktički svijetle devet puta više nego prije - pojašnjava jedan od problema i nastavlja:

- Drugi problem je što koriste rasvjetu od 6500 K (kelvina), koja je bijelo-plava, te ona svijetli ne samo u more, već i u horizont. Rješenje bi bilo smanjiti količinu te rasvjete, odnosno ograničiti koliko luxa i Lumena smiju uopće isijavati, te ograničiti na 3000 K, jer je tako propisano i za javnu rasvjetu u zakonu, te drukčije orjentirati rasvjetu, da ne svijetli uokolo, već samo njima gdje treba za ribu u more.

U Španjolskoj ribari više ne love noću s rasvjetom, već danju!

- Nedavno sam razgovarao s jednim ribarom iz Španjolske, koji uopće više ne idu u ribolov noću pomoći umjetnog svjetla, već idu u dnevni izlov plave ribe, jer na plivaricama imaju sofisticiranu eho-sonder opremu. Uopće više ne love noću! Mi smo očito ostali na nekakvim starim tehnikama, a postoje i druge tehnologije - kaže Božičević.

- Prije više godina sam ovo spomenuo Upravi za ribarstvo, a oni kažu "Sve je po zakonu".

Naravno da jest po zakonu, ali onom starom, koji se, kako i sami kažete, unatoč tehnologiji nije promijenio. No je li u međuvremenu Uprava za ribarstvo reagirala u ijednom dokumentu ili komunikaciji s vama na ove probleme?

- Ne, nije! Ima više godina da smo spomenuli ovaj problem - kazao nam je predsjednik Astronomskog saveza Dorian Božičević i zaključuje da će upravo zbog toga njegovo društvo, ali ne samo oni, već i parkovi prirode i nacionalni parkovi krenuti s inicijativom da se ovo konačno riješi.

- Nije samo problem svjetlosno onečišćenje za astronome i izlov ribe. Problem jako utječe i na ptice u okruženju otočkih parkova.

Božičević smatra da ovo neće utjecati na hrvatsku prijavu za proglašenje Parka tamnog neba na Lastovu. No, da bi bili dosljedni onome što želimo zaštititi, odgovorni se moraju najprije dozvati pameti i shvatiti da njihovi pravilnici moraju hvatati korak s tehnologijom i zaštitom prirode svoje zemlje.

Jurica Gašpar