LEGENDA Gusarska kraljica, koja je pljačkala brodove s otoka Sveca

SVETAC – Ili Sveti Andrija, pučinski je otok u viškom arhipelagu veličine svega 4 km². Na istočnom vrhu otoka nalazi se ilirska gradina čiji naziv “Krajicino” sugerira kako je to nekoć bila Teutina kula ili Teutin grad. Tu je, navodno, vilinski lijepa ilirska kraljica koja je mudrija od zmije i hrabrija od lava, provela svoje posljednje dane.

Teuta je došla na vlast 231. g. pr. Kr. nakon što je njezin muž Agron, utemeljitelj Ilirske države, umro od pretjeranog slavlja i pijančevanja uslijed pobjede nad Etolcima. Kao kraljica dozvoljavala je gusarenje svojim podanicima zbog čega je često dolazila u sukob s Grcima i Rimljanima jer upravo njihove lađe bile su najčešća meta ilirskih pljačkanja.

U doba Teutine vladavine (231.-227. g. pr. Kr.), snažna Ilirska država protezala se od lijeve obale Neretve do regije Epir, uključujući sve otoke osim Visa. Godine 229. pr. Kr. Teuta je pokušala osvojiti i Vis, ali Grci su u pomoć pozvali Rimljane i porazili Teutu. Iako joj je vlast na Visu izmakla, Teuta je ipak neko vrijeme provela na tom otoku, a osim na Visu bila je i na Šolti, Hvaru i otočiću Svecu.

Ipak, od svih otoka na kojima je boravila, možda je najznačajniji Sveti Andrija ili Svetac, otočić za kojeg se u narodu govori da je upravo na njemu Teuta skončala život. Nekoliko je legenda koje nagađaju razlog njezina prvobitnog dolaska na Svetac. Jedna od njih kaže kako je zbog svog položaja na sjecištu pomorskih putova Svetac bio Teutino uporište za gusarenje. Iz svoje utvrde pratila bi brodove koji su prolazili blizu Sveca te bi svojim brzim brodicama na jedra presretala iste. Sav pijen i posadu dovelo bi se na Svetac gdje bi dio posade bio ubijen, a dio odveden kao roblje.

A kakva je bila Teuta? Ohola, tašta, strastvena, samo su neki od pridjeva kojima je grčki povjesničar Polibije opisao ilirsku kraljicu. Kako drugačije opisati vladaricu koja je unatoč upozorenjima Rimljana i prijetnjama ratom, i dalje svojim ljudima dopuštala presretanje i pljačkanje rimskih brodova? Budući da kraljica nije poslušala rimska upozorenja našla se u ratu koji je izgubila. Poslije njega povukla se na Svetac u utvrdu Krajicin koju su joj izgradili vojnici. Porušeni dijelovi utvrde i danas su vidljivi.

Ilirsku kraljicu je volio narod. Njezino hrabro srce bilo je dovoljno da u viškim predajama Teuta postane simbol ženske odvažnosti i mudrosti, a vilinska ljepota da rasplamsa maštu. Tako legenda o njezinom boravku na Svecu dalje kaže kako su mornari s neprijateljskih brodova kojima bi poštedila život bili snažni, krupni mladići, koje je potom odvodila u krevet. Svoje ljubavnike bi, nakon zajedno provedene noći, dala ubiti. Dokaz za te tvrdnje narod vidi u grobovima na Svecu u kojima su pronađeni kosturi natprirodne veličine, piše blog Volim te, otoče.

Poražena od Rimljana i primorana gledati kako sada oni pljačkaju njezino kraljevtsvo, svoj život Teuta je navodno okončala skočivši iz kule na Svecu. Iza nje ostalo je samo zlato skriveno tako da ga Rimljani nikada ne nađu. Neki govore kako ga je zakopala ispod utvrde, dok drugi misle kako je skriveno na Visu. Nad njim stoji Teutino proklestvo zbog čega je sve koji su tražili kraljičino zlato zadesila loša sudbina. Ipak mnoge to nije spriječilo da pokušaju, no do danas ga još nitko nije uspio pronaći.

Izvor u kojem možete pronaći više:

• Marko Sragić, Hrvatske povijesne i etiološke predaje o ilirskoj kraljici Teuti, 279.-295., Nova prisutnost, Vol. XVI No.2, 2018.

I.B.