>
Čovjek je od svojih početaka bio vezan uz vrijeme na mnogo načina, jer su gotovo sve njegove aktivnosti više ili manje ovisile i o vremenu. Na svijetu nema iznimke u ovome, ali osobito ovisni o vremenu bili su i još uvijek jesu ljudi koji žive uz more i od mora. Osobito je bilo bitno znati kakvo vrijeme slijedi i zbog toga su naši stari morali razviti kakve takve metode prognoziranja vremena, nešto što im može dati znak hoće li zbog vjetra i valova ujutro moći isploviti, hoće li se povoljno vrijeme nastaviti u plovidbi ili će ih zahvatiti nevera, gdje i koliko će trajati itd. Pitanja su brojna, ulog je, osim imovine, često i sam život, a prognoziranje jako teško i varljivo.
Tijekom vremena, naši preci pomalo su počeli uočavati određene pojave koje prethode nekom tipu vremena, više- manje pravilnosti i obrasce koji su se mogli protumačiti kao znakovi vremena koje slijedi. Uočili su da postoje lokalni predznaci po kojima se može barem okvirno prepoznati daljnji razvoj vremena za nekoliko sati, a u nekim slučajevima i za cijeli dan unaprijed.
Približavanjem ciklone na Jadranu najčešće najprije zapuše jugo. Uz njega se zatim prvo pojave visoki oblaci (cirusi) koji dolaze iz područja SW-NW, a zatim nastupe srednji pa niski oblaci. Jugo i pokretni visoki oblaci ujedno su prvi i najočitiji predznaci promjene vremena i to je nešto što se vjerojatno prvo zapazilo. Međutim, cirusi ne moraju biti predznak lošeg vremena.
Cirusi za vrijeme anticiklonalnog vremena obično su sporo pokretni i gušći nego cirusi koji najavljuju dolazak ciklone. Uz visoke oblake nastaje vijenac oko Sunca i Mjeseca. Sam po sebi on ne mora značiti ništa, no uz jačanje juga i pokretne ciruse znači povećanu šansu za promjenu vremena. S postupnim padom tlaka zraka dolazi i do izrazitije plime.
Ljeti sparina i izostanak maestrala mogu upućivati na promjenu vremena, osobito ako umjesto normalnog dnevnog režima vjetrova zapuše jugo. Dakle pojava trajnih i pokretnih visokih oblaka, okretanje vjetra na južne smjerove, pad tlaka i plima neki su od najranijih znakova pogoršanja vremena. Ranijim predznacima još se može dodati jutarnje crvenilo prilikom izlaska Sunca te noćno izrazito treperenje zvijezda. Direktan prijelaz iz bure u jugo, preko istoka, često je znak pogoršanja vremena.
Daljnji predznaci uključuju pojavu gušćih srednjih oblaka na zapadu, osobito navečer kad Sunce zalazi za oblačni zid. Nakon toga postupno dolaze sve niži oblaci, a zatim i oborine. Tijekom trajanja lošeg vremena prije ili poslije počet će se primjećivati predznaci dolaska poboljšanja vremena, odnosno razvedravanja. Ako puše jugo, jedan od prvih predznaka poboljšanja vremena jest njegovo slabljenje i okretanje vjetra prema zapadu. Zatim slijedi smanjenje tamnoće oblaka na zapadu te podizanje razine njihove baze, uz slabljenje oborina. Tlak zraka raste, a nastupa i smanjenje razine mora, odnosno oseka.
Za vrijeme oblačnog i kišovitog vremena, ako potkraj dana probiju sunčeve zrake prilikom zalaska, razvedravanje je vjerojatno blizu. Pravilan dnevni režim vjetrova, vjetar koji tijekom dana okreće svoj smjer za Suncem, pravilan režim morskih mijena te bistar zalazak Sunca, dio je osnovnih predznaka koji govore da će se lijepo vrijeme vjerojatno nastaviti. Iako u doba numeričkih prognostičkih modela ovakvi predznaci više nemaju neku osobitu težinu, dobro ih se s vremena na vrijeme prisjetiti, barem ovakvih osnovnih predznaka. Ne samo zato što se iz njihovog razumijevanja može nešto naučiti o samom vremenu, nego i zato da ne padne zaborav pučka meteorologija koja je nekoć našim starima omogućavala sigurniji život uz more i od mora.
Daniel Pavlinović
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev