Mikroorganizmi kao ključni saveznici u prilagodbi klimatskim promjenama u poljoprivredi

Institut Ruđer Bošković je predstavio rezultate istraživanja u sklopu projekta PERSPIRE koji razotkrivaju ulogu mikroorganizama u borbi protiv klimatskih izazova u poljoprivredi. Predložene su i mjere za pomoć poljoprivrednicima.

Rezultati istraživanja u sklopu projekta PERSPIRE, punog naziva "Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama", koje je danas predstavio projektni tim na Institutu Ruđer Bošković (IRB), pokazali su da dugotrajne poplave mijenjaju strukturu i aktivnosti mikrobne zajednice te utječu na rast i prirast biljaka. Stoga su znanstvenici danas predstavili potencijalne bakterijske sojeve koje su identificirali za buduće korištenje kao bio-cjepiva za oporavak usjeva nakon poplava, te prijedlog mjera za pomoć poljoprivrednicima u borbi protiv klimatskih promjena.

U uvodnom dijelu programa ravnatelj IRB-a dr. sc. David M. Smith čestitao je projektnom timu, posebno voditeljici projekta dr. sc. Ines Sviličić Petrić, na uspješnom završetku projekta te zahvalio partnerima Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te Odjelu za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku. Zahvalio je i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvu poljoprivrede na podršci u realizaciji ovog projekta.

Projekt PERSPIRE je financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a unutar poziva 'Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskih promjena'.

- Institut je nositelj projekta PERSPIRE, a partner je na još osam projekata financiranih u sklopu ovog poziva ukupne ugovorene vrijednosti preko milijun eura. Ovakvi projekti potvrđuju predanost znanstvenika IRB-a izvrsnoj znanosti te doprinose pozicioniranju IRB-a kao partnera u odgovoru na neke od ključnih problema današnjice, poput klimatskih promjena, te u razvoju novih metodologija i smjernica za dobrobit gospodarstva, u ovom slučaju poljoprivrede - rekao je dr. Smith.

- Projektni rezultati ne samo da doprinose znanstvenim saznanjima, već pružaju praktične smjernice zaštite našeg okoliša i održive poljoprivrede - zaključio je ravnatelj.

U svojem izlaganju, koordinatorica projekta dr. sc. Ines Sviličić Petrić osvrnula se na podatke Europske agencije za okoliš, prema kojima je Hrvatska jedna od tri zemlje EU-a s najvećim udjelom šteta od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na BDP, pri čemu je kao 'ranjiv' definiran upravo poljoprivredni sektor, koji trpi neke od najvećih šteta ovakvih pojava.

Smatra se da su upravo klimatske promjene uzrokovale promjene u režimu padalina što, između ostaloga, uključuje i sve češću pojavu obilnih kiša koje dovode do bujičnih poplava. Velika količina kiše koja na poljoprivredne površine padne u kratkome roku, često nakon dužih suša, može dovesti do poplava na ovim površinama, koje mogu direktno utjecati na uzgoj hrane, neposredno djelujući na promjene u funkcioniranju i strukturi mikroorganizama u tlu te na promjene u fiziologiji i morfologiji biljke.

U skladu s time, na projektu PERSPIRE okupio se multidisciplinarni tim znanstvenika s IRB-a, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta J. J. Strossmayer iz Osijeka kako bi istražili kako poplave, kao posljedice ekstremnih oborina, djeluje na zdravlje ekosustava tla, odnosno na pozitivnu interakciju koja se evolucijski razvila između mikroorganizama u tlu te biljke domaćina.

- Rezultati projekta su pokazali da dugotrajne i ekstremne poplave dovode do naglih ponavljajućih aktivnosti u tlu koje uzrokuju promjene na razini strukture i aktivnosti ukupne mikrobne zajednice, bilo da je riječ o bakterijskoj zajednici ili zajednici gljiva, ali i na razini korisnih mikroorganizama koje biljci trebaju kako bi ostvarila uspješan prirast i rast. Također, naši rezultati pokazali su da ove promjene utječu na morfologiju i na fiziologiju same biljke - objašnjava dr. sc. Sviličić Petrić.

Stoga je jedan od ciljeva istraživanja ovog multidiciplinarskog tima znanstvenika bio detektirati i karakterizirati mikroorganizme koji obavljaju svoje funkcije u tlu unatoč ovakvim okolišnim uvjetima, koje su uzrokovale dugotrajne poplave, a kako bih ih se potencijalno u budućnosti iskoristilo kao bio-cjepivo za oporavak i pomoć kulturama nakon poplavnih incidenata.

- Predložili smo jedanaest različitih sojeva bakterija koji imaju potencijal za razvoj bio-cjepiva za biljke u budućnosti. U daljnjim istraživanjima ovi se sojevi moraju testirati kao pojedinačne ili kao mješovite kulture kako bi mogli utvrditi koje specifične kulture je potrebno dodati u tlo kako bi pomogli biljci u određenom stadiju njezinog razvoja - navodi dr. Sviličić Petrić.

Na temelju svih mjerenja i ispitivanja, istraživači su izradili prijedlog mjera kako bi pomogli poljoprivrednicima u područjima pogođenim klimatskim promjenama, kao konačnim korisnicima mjera, u borbi protiv klimatskih promjena.

A.B.