Mjesečev utjecaj na Zemlju - novo otkriće

SVIJET - Poznato je da Mjesec vrši plimne sile na oceane, koru, prizemno geomagnetsko polje i plin u nižim slojevima atmosfere, ali čini se da djeluje dosad nepoznatom silom i na 'ocean plazme' koji okružuje Zemljinu gornju atmosferu.

Mjesec djeluje dosad nepoznatom plimnom silom na 'ocean plazme' koji okružuje Zemljinu gornju atmosferu, stvarajući fluktuacije slične plimi i oseci u oceanima, sugerira nova studija.

U studiji, objavljenoj 26. siječnja u časopisu Nature Physics, znanstvenici su koristili više od 40 godina podataka prikupljenih satelitima kako bi pratili sitne promjene u obliku plazmosfere, unutarnjeg područja Zemljine magnetosfere, koji štiti naš planet od solarnih oluja i drugih vrsta visokoenergetskih čestica.

Plazmosfera je grudica hladne plazme u obliku krafne koja se nalazi na vrhu linija Zemljinog magnetskog polja, odmah iznad ionosfere, električki nabijenog dijela gornje atmosfere.

Plazma ili ionizirani plin u plazmosferi je gušći od plazme u vanjskim područjima magnetosfere, što uzrokuje da tone na dno magnetosfere. Granica između ove guste potonule plazme i ostatka magnetosfere poznata je kao plazmapauza.

- S obzirom na svojstva hladne, guste plazme, plazmosfera se može smatrati 'oceanom plazme', a plazmapauza predstavlja 'površinu' ovog oceana - napisali su istraživači u radu. Mjesečeva gravitacijska sila može iskriviti ovaj 'ocean', uzrokujući da se njegova površina diže i spušta poput oceanskih plima.

Uzrokuje li to doista Mjesec?

Već je poznato da Mjesec vrši plimne sile na Zemljine oceane, koru, prizemno geomagnetsko polje i plin u nižim slojevima atmosfere. Međutim, do sada nitko nije testirao postoji li plimni učinak na plazmosferu.

Kako bi istražili ovo pitanje, istraživači su analizirali podatke iz više od 50.000 prijelaza plazmosfere od strane satelita koji pripadaju 10 znanstvenih misija, uključujući NASA-inu misiju Vremenska povijest događaja i interakcije na makro razini tijekom suboluje (THEMIS).

Senzori satelita sposobni su detektirati male promjene u koncentracijama plazme, što je timu omogućilo da iscrta točnu granicu plazmapauze s više detalja nego ikad prije. Križanja satelita dogodila su se između 1977. i 2015., a u tom su razdoblju bila četiri potpuna solarna ciklusa.

Ove informacije omogućile su timu da uračuna ulogu solarne aktivnosti na Zemljinu magnetosferu. Nakon što je utjecaj Sunca uračunat, počelo je postajati jasno da fluktuacije u obliku plazmapauze slijede dnevne i mjesečne obrasce koji su bili vrlo slični oceanskim plimama, što ukazuje da je Mjesec najvjerojatniji uzrok plazmapauze.

Istraživači nisu sigurni kako točno Mjesec uzrokuje plazmatske plime, ali njihova trenutna najbolja pretpostavka je da Mjesečeva gravitacija uzrokuje poremećaje u Zemljinom elektromagnetskom polju. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja da bismo to sa sigurnošću znali, prenosi Klik.hr.

PROČITAJTE JOŠ:

Najmanji puni Mjesec - danas nas očekuje zanimljiva astronomska pojava

Izađite večeras van i pogledajte kako izgleda ‘mikromjesec’, puni Mjesec u trenutku kada je najudaljeniji od Zemlje. Popularno se naziva i ‘snježnim Mjesecom’. Započela je još jedna godina, a s njom i zanimljive astronomske pojave. 2023. po tom je pitanju nešto skromnija od prethodnih - ne…

Morski HRBlanka Kufner