Mnogi restorani za nautičare na otocima imaju ilegalne vezove, jer "nisu imali izbora" - Što im novi Zakon donosi?

Diljem obale i otoka prema još uvijek važećem, 20 godina starom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama ne postoji smisleno rješenje za restorane koji se nalaze na ili uz samo pomorsko dobro. Takvi su najčešće poslovali polulegalno. Odnosno, legalni bi bili kao ugostiteljski objekti, ali potpuno ilegalno bi koristili pomorsko dobro za nautički privez, kojima je jedini uvjet bio - ručati ili večerati u restoranu. Tome svakodnevno svjedoče skiperi koji dobro znaju brojeve telefona vlasnika restorana, kojima se prethodno treba najaviti, čemu je i potpisnik ovih redaka svjedočio u više navrata.

Osim što bi devastirali pomorsko dobro, gradeći improvizirane pristane, na neki način bi činili direktnu konkurenciju legalnim marinama. Postavlja se pritom pitanje - što u slučaju nekakve havarije, požara, potonuća ili uništenja plovila na takvim privezima? Koje osiguranje bi pristalo isplatiti višemilijunske štete u slučaju kad privez nije licenciran i atestiran? Gazda takvog objekta bi gadno nastradao, a država od toga nema apsolutno nikakve koristi. Naprotiv, šteta bi bila i za državu.

Legalno rješenje: Privremena pontonska privezišta, ali samo pod iznimnim uvjetima

Naravno, vlasnici takvih objekata godinama traže legalno rješenje, jer su do sada isključivo plaćali kazne za ilegalnu djelatnost na pomorskom dobru. Naravno, ovdje govorimo o onim objektima koji nemaju nikakav drugi pristup objektu, osim s morske strane.

I oni sami bi radije plaćali koncesiju ili neku vrstu privremene dozvole, zbog čega je zakonodavac u novom Nacrtu prijedloga Zakona predvidio legalno rješenje za takve slučajeve u obliku privremenih pontonskih privezišta. Ipak, takvo i privremeno rješenje, dozvolit će se samo u iznimnim slučajevima.

Naime u toj definiciji rješenje zakonodavac vidi u Koncesijama na zahtjev, gdje će se između ostalog Zahtjev za ishođenjem koncesije moći podnijeti i za privremeno pontonsko privezište. A u pojašnjenju stoji da ono po svom položaju čini neodvojivu funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim objektom do kojeg pristup nije moguć na drugi način osim morskim putem ili cestovnim putem nije moguća opskrba objekta niti pristup gostiju.

U Nacrtu novog zakona o pomorskom dobru stoji da se ovakva koncesija za pontonsko privezište može dati iznimno i to do 50 metara upotrebljive obale s pripadajućim sidrenim sustavom i dijelom morskog akvatorija, koji služi za privez brodica i jahti, a kojim se ne obavlja djelatnost na pomorskom dobru, nego služi obavljanju ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskom objektu koji je razvrstan kao restoran ili konoba sukladno posebnom propisu i smješten je uz pomorsko dobro, ukoliko pristup gostiju tom objektu nije moguć na drugi način osim morskim putem ili cestovnim putem nije moguća opskrba objekta niti pristup gostiju.

Uvjeti dobivanja koncesije na zahtjev:

S obzirom da se radi o iznimnim slučajevima, postoje i neki uvjeti, a novi Zakon to propisuje ovako:

1. da se ugostiteljska djelatnost obavlja iz ugostiteljskog objekta razvrstanog kao restoran ili konoba sukladno posebnom propisu

2. da je ugostiteljski objekt smješten uz pomorsko dobro

3. da pristup gostiju ugostiteljskom objektu nije moguć na drugi način osim morskim putem ili cestovnim putem nije moguća opskrba objekta niti pristup gostiju

4. da ugostiteljski objekt ima važeće rješenje o udovoljavanju minimalnim uvjetima za restoran ili konobu

5. da privremeno pontonsko privezište bude postavljeno najduže šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, s time da je ugostitelj dužan sam ukloniti i spremiti pontonski objekt

6. da privremeno pontonsko privezište ima potvrdu o tipskom odobrenju i odobrenju sidrenog sustava izdanom od Hrvatskog registra brodova

7. da nema zapreka s osnova sigurnosti plovidbe što se dokazuje prethodno pribavljenim rješenjem nadležne lučke kapetanije o uvjetima sigurnosti plovidbe radi postavljanja privremenog pontona.

Na privezištu iz stavka 1. ovog članka ne smije se naplatiti vez, a koncesionar je dužan prihvatiti komunalni otpad s plovila, piše u Nacrtu prijedloga novog zakona.

Što je s objektima koji nisu u jedinstvenoj cjelini s pomorskim dobrom?

No, postoje i oni ugostiteljski objekti koji funkcioniraju također radi pomorskog dobra, odnosno nautičara, ali se ne nalaze na pomorskom dobru, odnosno nisu fizički vezani uz njega. Što s njima? Pa, čini se da njihov problem moraju riješiti lokalni prostorni planovi, a ne novi zakon.  

Jedan upit nam tako stiže s otoka Mljeta:

- Molim da mi pojasnite dio Prijedloga zakona koji se tiče privremenog pontonskog privezišta.

Naime, javljam Vam se s otoka Mljeta na kojemu je većina ugostiteljskih objekata značajno ovisna o nautičkom turizmu. Zbog toga je uobičajeno da gotovo svaki ugostiteljski objekt ima i svoje privezište neposredno ispred ili nedaleko od objekta (ili sidrište u nekim mjestima), na kojima se vezuju jedrilice i druga plovila.

Ono što me zanima jest hoće li ti ugostiteljski objekti moći dobiti koncesiju za privremeno pontonsko privezište unatoč tome što je cestovnim putem moguća opskrba objekta i pristup gostiju? Drugim riječima, čini mi se, kako gotovo niti jedan ugostiteljski obrt na otoku Mljetu prema novom prijedlogu zakona neće ispunjavati uvjete za dobivanje koncesije za privremeno pontonsko privezište, što iz razloga što ne čini prostornu i funkcionalnu cjelinu s privezištem (u slučaju da se ugostiteljski objekt nalazi nedaleko od privezišta, ali ne i na pomorskom dobru), ili zbog toga što ima cestovni pristup te gosti mogu doći na taj način (iako je broj gostiju što dolazi cestovnim putem u konobe ili restorane daleko manji u odnosu na goste s jedrilica i jahti).

Bio bih Vam vrlo zahvalan ako biste mi mogli odgovoriti na ovaj upit i reći što bi novi zakon mogao značiti za ugostiteljske objekte, ali i za turizam na otoku? - stoji u upitu ugostitelja s ovog otoka.

Odgovor smo potražili u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.  

- Postavljanje privremenog pontonskog privezišta predviđeno je kao iznimka koju je potrebno vrlo restriktivno tumačiti. Upravo iz tog razloga nacrt prijedloga Zakona je detaljno razradio uvjete koji moraju biti kumulativno ispunjeni.

Cilj ove odredbe je omogućiti rad ugostiteljskim objektima na obali i otocima, koji nemaju cestovni pristup a prostorni plan ne predviđa izgradnju privezišta, što u odnosu na otok Mljet nije slučaj - odgovoreno nam je iz Ministarstva mora.

- Za razliku od starog zakona kad to nisu smjeli, sad, kad će plaćati državi koncesiju, smiju uvjetovati vezivanje konzumacijom u restoranu. Ali nisu nelojalna konkurencija marinama i ne smiju naplaćivati te vezove – pojasnila nam je ravnateljica Uprave pomorstva dr. Nina Perko koja je i sukreator novog Zakona.

Iz Ministarstva također napominju da privremeni ponton ne znači i "privatizaciju" pomorskog dobra, već samo regulaciju do sad potpuno neregulirane i zapravo opasne situacije te uzimanja stvari u svoje ruke na licu mjesta, a sve uslijed nemogućnosti iznalaženja legalnog rješenja. Ugostitelji su plaćali kazne i poslovali, te živjeli s rizikom da se ne dogodi neko zlo.

I za kraj važno je napomenuti još nešto; privremeno znači vremenski ograničeno, a iznimno, također znači "u pravilu". Tako u novom Zakonu također stoji i jasna definicija da su vlasnici takvih koncesija dužni primiti osobe u nevolji na moru, kao i ukloniti ponton, nakon što im završi turistička sezona. Ukoliko postupe suprotno jednom ili drugom, kaznit će se novčanom kaznom od 33.000,00 do 130.000,00 eura.

Jurica Gašpar