Morski led oko Antarktike zaista nestaje rekordnom brzinom!

Led koji okružuje Antarktiku nesmiljeno se topi i znatno je ispod svih prethodno zabilježenih razina, pokazuju najnovija satelitska mjerenja. Posljedice bi mogle biti dalekosežne i strašnije nego što se misli.

Nekad se smatralo kako je ovaj "vječni led" gotovo otporan na globalno zatopljenje. No, kakva je to samo zabluda bila. Antarktika je jednako ranjiva na ljudsku nesmotrenost i globalno zatopljenje kao i bilo koji drugi dio planeta, a ovaj bi ogroman Zemljin "hladnjak" mogao uskoro prestati obavljati svoju funkciju regulacije temperature cijelog planeta, piše BBC.

Bez tog leda koji nas hladi, Antarktika bi se zapravo mogla pretvoriti u radijator, tvrde stručnjaci. Ako ste se pitali koliko je morskog leda ostalo, evo i odgovora. Posljednja mjerenja potvrđuju da se razina morskog leda spustila na manje od 17 milijuna četvornih kilometara - što je 1,5 milijuna četvornih kilometara manje od rujanskog prosjeka. Kako biste količinu leda koja nedostaje mogli bolje razumjeti probajte si zamisliti područje pet puta veće od Britanije. Eto toliko leda nedostaje. Znanstvenici su zaprepašteni.

- Ovo je gore od svega što smo vidjeli, gotovo nevjerojatno, izjavio je dr. Walter Meier iz američkog Nacionalnog podatkovnog centra za snijeg i led.

Može li se led oporaviti?

Ako je za pitati dr. Meiera, on baš i nije neki optimist. Ne vjeruje kako se led može oporaviti u značajnijoj mjeri. A kako i bi kada živimo u godini u kojoj je srušeno nekoliko rekordnih temperatura izmjerenih u morima i oceanima diljem svijeta. Otapanjem morskog leda oko Antarktike također se otkrivaju tzv. tamna područja oceana koja sunčevu svjetlost ne reflektiraju već je upijaju i time pridonose daljnjem zagrijavanju mora.

Ako se pitate koje su posljedice uništavanja antarktičkog morskog leda, i tu postoji jasan odgovor. Podizanje razine mora, ubojiti olujni valovi mnogo viši od onih na koje ste navikli i uništavanje čitavih obalnih zajednica.

J.T.

Pročitajte još:

Otapanje leda sve je veća prijetnja kitovima

Preživjeli su komercijalni kitolov, ali pitanje je hoće li i klimatske promjene s obzirom da temperatura mora djeluje na brojnost plijena. Olaf Meynecke, voditelj programa za istraživanje kitova i klime Sveučilišta Griffith, bio je jedan od sto znanstvenika i dokumentatora na brodu dvotjed…

Morski HRBlanka Kufner