MORSKI TV Siniša Orlić: “Lučke kapetanije za 5 godina dobivaju 39 novih brodova”

Kakvo je stanje sigurnosti na Jadranu? Koje službe brinu o sigurnoj plovidbi, o traganju i spašavanju? Često smo u nedoumici kad trebamo nekoga i pitati o tome, a kamoli kad smo u nevolji – koga zapravo treba zvati? Za neke službe znamo, a za druge možda i slabije. Tko je tome kriv i kako to popraviti? Imamo li dovoljno brodova za traganje i spašavanje i tko su ti ljudi koji spašavaju tuđe živote?

– Prema nekim našim ocjenama, mi mislimo da je stanje na Jadranu dobro. Naravno, događaju se ekscesi i pomorske nesreće, ali s obzirom na promet kojeg imamo na Jadranu, ne mogu reći da je uobičajeno, ali je za očekivati. Često ni nama samima nije jasno zbog čega smo uspješni, pa kažemo da nas i Bog nagradi, ali uglavnom to uspijemo odraditi i ne može baš uvijek to biti slučajnost  – odgovara gost treće emisije Morski TV, ravnatelj uprave sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kapetan Siniša Orlić.

Promet na Jadranu je sezonalnog karaktera, no ukupan broj uplovljavanja i isplovljavanja je 750 tisuća na godišnjoj razini, dok je zabilježenih havarija u prosjeku oko 1.300, od čega za otprilike polovinu njih treba aktivirati službe traganja i spašavanja na moru. Samo je tijekom ljetnih mjeseci 150 tisuća plovila aktivno u plovidbi na Jadranu.

Jadran je pokriven sa 17 radara: “Ne može se nitko provući”

Orlić pojašnjava i kako funkcioniraju službe sigurnosti na Jadranu, od Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje, pa do osam lučkih kapetanija diljem obale, gdje je, kako kaže, zaposleno svega 391 osoba, od čega njih najviše, 366 na terenu, diljem obale i na rijekama.

– Osim toga, imamo i Nacionalnu središnjicu za nadzor i upravljanje pomorskim prometom, VTS Croatia s glavnim centrom u Rijeci i dva podcentra, u Splitu i Dubrovniku. Oni prate cjelokupan promet na Jadranu, od trenutka ulaska u Otrant, do ulaska u luku za isporuku tereta, pa do izlaska iz naših voda u Otrant. U svakom trenutku znamo gdje je brod, koji teret prevozi i kuda ide. Ne može se nitko provući, a osim toga, Jadran je pokriven i sa 17 radara i 43 AIS bazne stanice – pojašnjava ravnatelj Uprave sigurnosti.

Nitko neće u mornare

Stanje sigurnosti na moru možemo uspoređivati i s nekim susjednim zemljama, pogotovo Italijom, no ako smatramo da je kod nas zbrka u pogledu broja službi i njihovih nadležnosti, Orlić uvjerava da je u Italiji još gore, jer oni imaju 6 različitih službi koji se bave sličnim poslovima.

– Malo nas je, i problem je što ne možemo više ljudi zaposliti, ali i uvjeti koje mi nudimo, to su uvjeti državnih službenika, pa čovjek kad dođe s broda, pita nas je li to tjedna ili mjesečna plaća – kaže Orlić i potvrđuje da su plaće osoba, zaduženih za spašavanje ljudskih života, čak 7 do 10 puta niže nego li bi bile da pomorac plovi na trgovačkoj mornarici.

– Bruto, djelatnik s 25 godina staža, recimo kapetan ispostave s višom školom, ima 9.200 kn. Znači neto je to, ne znam je li i 6.000 kn. PSC inspektori, isto s 25 godina staža,, dakle to su ljudi koji su najškolovaniji kod nas, imaju bruto 15.700 kn, a to bi neto bilo oko 8.000-9.000 kn. Voditelj brodice ima 8.300 kn bruto plaću. To su neatraktivne plaće, mi smo državna služba i jako teško nam je popuniti kadar. Problem je i što moramo tražiti odobrenja Ministarstva financija i onda kad i tražimo zaposlenike, zna se dogoditi, pogotovo na otocima, da nam se nitko ne javi. Na Visu mi ne možemo pronaći 6 ili 10 ljudi koje ćemo zaposliti – kazao je Orlić.

Otkriva i koliko puno nepotrebne administracije to malo ljudi mora odrađivati i mimo nadzora sigurnosti na moru.

– Naši ljudi danju rade administrativne poslove, a onda uskaču u brod i idu na more – slikovito pojašnjava.

Novi brodovi i volonterska služba spašavanja na Jadranu

– Svi naši brodovi su već dobrano punoljetni i oni obično isplovljavaju, kad svi ostali brodovi uplovljavaju u luku. Uvjeti pod kojima rade nisu baš uobičajeni i oprema se više troši i uništava. Održavanje tih brodova je sve skuplje i sve dulji vremenski period su ti brodovi van funkcije i na kopnu – kazuje Orlić, komentirajući videosnimku jednog od spašavanja tijekom prošle godine i najavljuje nabavku novih brodova za Lučke kapetanije, diljem obale.

– Plan je napravljen i u sljedećih 5 godina trebamo nabaviti 39 novih plovila. Pokušat ćemo nešto napraviti preustrojem, i spajanjem ispostava – najavljuje.

– Život se može spasiti i ako se iz pasare izvuče iznemoglog plivača i takvih slučajeva imamo jako puno. Većina utapanja nam se događa od 0 do 200 metara od obale – pojašnjava i spominje najnovije prijedloge da se i traganje i spašavanje krene odrađivati i na dobrovoljnoj razini, nešto poput HGSS-a, samo na moru.

– Mi mislimo dalje razvijati sustav na volonterima. Znači da u nekom mjestu gdje postoji brod ili kapetan, mi želimo to sponzorirati, stavili smo mogućnost osnivanja volontera u pomorski zakonik i razvoj pomorske službe ide prema volonterima. Time želimo pokriti dosad nepokrivene točke na Jadranu.

Na pitanje tko će ploviti na novim brodovima, ako se nitko ne javlja na natječaje, Orlić kaže da oni mogu dignuti plaće 10-ak posto, ali to je to. Čini se da je sljedeći potez na ministru financija Zdravku Mariću i premijeru Andreju Plenkoviću.

Cijelu emisiju pogledajte gore u videu…

Morski HR