Na cijelom svijetu raste razina mora, a u ovom mjestu se događa sve obrnuto

Dopremanje ulova kući postaje sve zahtjevniji zadatak u ovom islandskom ribarskom selu. Dok veliki dio svijeta brine o porastu razine mora i propadanju kopna, ovdašnja zajednica ima suprotan problem – razina mora opada.

Morske lagune koje okružuju selo Höfn postaju pliće i teže za plovidbu. Plima dolazi i odlazi s manjom snagom nego prije, zbog čega se kanal kroz koji prolaze ribarski čamci polako puni sedimentom, piše CNN.

– Kad veliki brodovi dolaze puni kapelina ili haringe, kobilice su im sasvim blizu dna. Dakle, postoji povećana opasnost da će udariti u dno, što bi moglo dovesti do curenja u trup, financijskih gubitaka ili brodoloma. Na brodovima radi 60-ak mještana i pomisao o brodolomu je zastrašujuća – rekao je Þorvarður Árnason, direktor istraživačkog centra Islandskog sveučilišta u Höfnu.

Najveći ledeni vrh na Islandu

Höfn je podno najvećeg ledenog vrha na Islandu Vatnajökulla. Stoljećima je moćni Vatnajökull sabijao tlo ispod sebe. Ali globalno zatopljenje uzrokuje brzo otapanje ovih ledenih kapa i ledenjaka brže nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 200 godina. Kako ledenjaci nestaju, tlo se doslovno diže.

Kako se ledenjaci tope, voda koja ih je nekada formirala odlazi u ocean. To ima dvije velike posljedice. Stoljećima su ledenjaci pritiskali tlo ispod sebe. Kada se ledenjaci tope, postaju lakši i oslobađaju dio pritiska na kopno, zbog čega se tlo podiže, prenosi Index.

Veliki ledenjaci također imaju gravitacijski učinak na ocean, povlačeći vodu prema sebi. Kako se tope i gube masu, to povlačenje postaje slabije i voda otječe te završava na drugom kraju svijeta.

Nije teško proniknuti kako je Island dobio ime – oko desetine površine zemlje prekrivaju ledenjaci. No, Arktik proživljava najdramatičniji porast temperature na svijetu, a kao rezultat toga Island gubi oko 10 milijardi tona leda svake godine, prema NASA-inim podacima. Ovom brzinom, Island bi mogao ostati bez leda do 2200. godine.

GPS mjerenja pokazuju da se tlo u Höfnu povisuje za čak 1.7 centimetara godišnje. Što je kopno bliže ledenjaku koji se topi, to je brže uzdizanje – 20-ak minuta vožnje prema sjeveru, tlo se svake godine podiže za čak 3.8 centimetara.

Zabrinutost

Árnason je sa zabrinutošću promatrao razvoj događaja u Höfnu. Selo je vezano uz ribarstvo i većina tamošnjih obitelji ovisi o njemu. Ako brodovi ne mogu pristajati, to bi gotovo sigurno značilo financijsku propast. Ali postoji još jedan razlog zbog kojeg razina mora oko Islanda opada – gravitacija.

Brzo otapanje ledenjaka i grenlandskog ledenog pokrova uzrokuju porast razine mora u većem dijelu svijeta zbog dodavanja ogromnih količina vode u ocean. Ali ovaj porast nije ravnomjeran. Zvuči nelogično, ali Grenland i područja oko njega, gdje se otapanje najviše događa, zapravo proživljavaju pad razine mora i to ne samo zbog ovog sve većeg fenomena dizanja tla.

Sve što ima masu, ima svoju gravitaciju. Što je veća masa, veća je i gravitacija.

– Ledena ploča je toliko teška da zbog gravitacije vuče ocean prema sebi. Ali ako se ledeni pokrivač otopi, ova privlačnost počinje slabiti i voda se udaljava. Što ste dalje od ledenog pokrivača, to ćete dobiti više vode – rekao je Thomas Frederikse, postdoktorand u NASA-inu Laboratoriju za mlazni pogon.

Gravitacijska promjena

NASA-ini znanstvenici procjenjuju da bi kod porasta prosječne globalne razine mora za jedan metar – što bi se djelomično dogodilo zbog topljenja leda na Grenlandu – oko Islanda razina mora zapravo pala za 20 centimetara. To je zato što se nalazi tako blizu Grenlanda, gdje se događa ova gravitacijska promjena.

I dok će otapanje na samom Islandu igrati ulogu u globalnom porastu razine mora, radi se o maloj količini vode u usporedbi s najvećim ledenim pločama na svijetu.

Kad bi se svi ledenjaci na Islandu otopili, to bi povećalo globalnu prosječnu razinu mora za jedan centimetar. S druge strane, Grenland i Antarktika imaju dovoljno leda da izazovu katastrofalne posljedice. Kad bi se sav grenlandski led otopio, to bi povećalo globalnu razinu mora za 7.5 metara. Antarktika ima dovoljno leda da podigne razinu mora za gotovo 60 metara.

Otapanje leda čini oko dvije trećine porasta svjetske razine mora. Ali klimatske promjene pogađaju naše oceane na još jedan način.

Kako ljudi ispuštaju više stakleničkih plinova, ponajprije izgaranjem fosilnih goriva poput ugljena, nafte i prirodnog plina, temperature mora rastu, a ta dodatna toplina tjera ocean da se širi. Kada voda postane toplija, njezine se molekule brže kreću i šire se, što povećava njen volumen. Znanstvenici procjenjuju da se otprilike jedna trećina globalnog porasta razine mora može pripisati ovom širenju.

Crne prognoze znanstvenika

Posljednji znanstveni dokazi pokazuju da bi porast razine mora ostao isti do 2050. godine čak i kad bi svijet danas prestao sagorijevati fosilna goriva. Ali buduće emisije imat će ogromne posljedice po razdoblje nakon 2050. godine.

Ako se svijet zagrije za 3 do 4 stupnja Celzija iznad temperature prije industrijalizacije, znanstvenici upozoravaju da bi prosječni globalni porast razine mora mogao doseći 70 centimetara do kraja stoljeća, ugrožavajući održivost ljudskog života na nekim mjestima. Porast temperature je već na 1.2 stupnja Celzija.

Dok se ribari u Höfnu bore s posljedicama sve plićih mora, ljudi na Maršalovim Otocima promatraju kako se more oko njih brzo podiže.

Maršalovi Otoci sastoje se od pet otoka i 29 niskih, prstenastih atola. Kako se led topi na mjestima poput Grenlanda i Islanda, rezultirajući porast razine mora natjerao je ovdašnje stanovnike da promijene svoj način života i razmišljaju o budućnosti na egzistencijalniji način.

– Ovdje nema planina, imamo ocean sa svih strana, a kopno je stvarno maleno. Obalna linija postaje sve kraća, to je realna prijetnja fizičkom postojanju naše zemlje – rekla je za CNN Kathy Jetn̄il-Kijiner, spisateljica i izaslanica za klimu Ministarstva okoliša Maršalovih Otoka.

Prosječna nadmorska visina Maršalovih Otoka je samo dva metra. Ovdje je svaki centimetar bitan.

Na globalnoj razini, prosječna razina mora porasla je za više od 20 centimetara od početka 20. stoljeća i ubrzala se u posljednja tri desetljeća. Od 1993. godine razina je u prosjeku rasla za 2.8 do 3.6 milimetara godišnje. Istodobno su Maršalovi Otoci bilježili dvostruko veći porast od 7 milimetara, pokazuje klimatsko izvješće australske vlade.

Egzistencijalna prijetnja

Porast razine mora ovdje uzrokuje sve češće poplave. Valovi redovito zapljuskuju zaštitne barijere oko obale. Ulice su sve češće poplavljene. Voda za piće postaje zagađena. Sredstva za život su uništena. Jetn̄il-Kijiner kaže da je prijetnja od poplave stalno u glavama ljudi.

To je stalni podsjetnik na egzistencijalnu prijetnju s kojom se ova nacija suočava zbog klimatskih promjena te na to da su potrebni novi alati za brzu prilagodbu.

Zajednička studija vlade Maršalovih Otoka i Svjetske banke pokazala je mogućnosti zemlje, od izgradnje morskih zidova do povrata zemljišta i podizanja zgrada. Intenzivniji odgovori uključuju podizanje cijelih otoka i u krajnjem slučaju migraciju.

– Moramo biti na oprezu. Moramo biti spremni na akciju, ljudi će možda morati napustiti radna mjesta kako bi se mogli brinuti o svojim kućama i svojim vrtovima koji će biti poplavljeni – rekla je Jetn̄il-Kijiner.

Ekstremne mjere

Njezina obitelj, kao i većina drugih koji žive na otocima, izgradila je betonski zid kako bi zaštitila svoj dom od stalnih poplava. Dosadašnja barijera od limenih ploča više nije bila dovoljna. Novi zid se zasad drži.

– Ali tko zna koliko će to djelovati? Posljedice globalnog zagrijavanja se ne smanjuju onoliko brzo koliko treba. Ovdje je postalo toliko ozbiljno da sada istražujemo zaista ekstremne mogućnosti prilagodbe, poput podizanja naših otoka, čak i izgradnje potpuno novih otoka – objasnila je Jetn̄il-Kijiner.

Prema spomenutoj zajedničkoj studiji, 40 posto zgrada u glavnom gradu Majuru bit će ugroženo ako razina mora poraste za jedan metar, a 96 posto grada bit će u opasnosti od čestih poplava.

– To je nepravedno, ne bismo trebali biti izloženi tome. Ovo su ekstremne mjere koje će nas koštati milijarde dolara, a sve zbog nečega čemu uopće nismo pridonijeli –  zaključila je Jetn̄il-Kijiner za CNN.

I.B.