Na snazi je zabrana loženja vatre na otvorenom

Na području Primorsko-goranske županije od 1. lipnja do 31. listopada zabranjeno je svako loženje vatre na otvorenom prostoru. Iznimno, na temelju pismenog zahtjeva pravne ili fizičke osobe nadležna javna vatrogasna postrojba može odobriti loženje vatre na otvorenom prostoru uz uvjet organiziranja vatrogasnog dežurstva.

U slučaju da loženje vatre nije prijavljeno, Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a, Područni ured civilne zaštite Rijeka, Služba inspekcijskih poslova protiv počinitelja podnijet će obavezni prekršajni nalog. Novčane kazne su u visini od 500 do 1.000 kuna za fizičku osobu, od 2.000 do 10.000 kuna za pravnu osobu, odnosno od 1.000 do 5.000 kuna za fizičku osobu obrtnika.

Ove odredbe propisane su Odlukom o uvjetima loženja vatre na otvorenom prostoru, koju je donijela Županijska skupština Primorsko-goranske županije, a objavljena je u “Službenim novinama”, br. 14/2002 i 15/2010.

Podsjećamo, loženjem vatre na otvorenom prostoru smatra se loženje vatre izvan zatvorenih, odnosno pokrivenih prostora s osiguranim ložištem kao što je:

• spaljivanje smeća, korova, papira, suhe trave i žbunja, šikara, gustog šumskog raslinja (šiblja), slame i kukuruzovine, strništa, otpadnih grana i lišća nastalih pri sječi stabala, bilja i ostalog otpada,
• bacanje šibica, opušaka i drugih gorećih i užarenih tvari na otvorene površine, osim na mjestima koja utvrdi pravna osoba koja gospodari ili upravlja otvorenim prostorom,
• improvizirana ložišta vapnara, drugih objekata s otvorenim ložištem i roštilja koji se koriste na mjestima koja nisu određena za tu svrhu od pravnih osoba koje gospodare šumama i šumskim zemljištem, odnosno od nadležnog tijela jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave za ostale prostore kojima ne gospodare pravne osobe.

Otvorenim prostorom smatra se poljoprivredno zemljište, zaštićeni dijelovi prirode, šume, šumska zemljišta, zemljište u neposrednoj blizini šume, zemljište na kojem su građevine javne i poslovne namjene, obalni pojas, odlagalište otpada, gradski parkovi i okućnice.

Pod otvorenom vatrom ne smatraju se roštilji u metalnom ili vatrootpornom kućištu izrađeni tako da ne postoji mogućnost da se iz kućišta vatra prenese na otvoreni prostor te improvizirani roštilji postavljeni na okućnicama u naseljenim mjestima. Navedeni roštilji mogu se koristiti ukoliko je najmanje 1,5 metar okolnog zemljišta očišćen kako bi se onemogućilo širenje požara te uz obvezno postavljanje aparata za gašenje požara ili posude s vodom. Za korištenje improviziranih ložišta potrebno je očistiti okolno zemljište od svih gorivih tvari u krugu od 3 metra od ruba roštilja uz postavljanje aparata za početno gašenje ili posude sa vodom.

Napominjemo kako su Zakonom o zaštiti od požara propisane visoke kazne za osobe koje izazovu požar. Fizička osoba koja izazove požar kazniti će se za prekršaj novčanom kaznom od 15.000 do 150.000 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana, a za slučaj izazivanja požara iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 kuna. Pravna osoba koja propustom izazove požar kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 15.000 do 150.000 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 kuna.

Budući da je ljudska nepažnja ili nemar čest uzrok požara, upozoravamo na neke od mogućih uzroka nastanka požara:

• različiti uređaji i aparati koji koriste električnu struju, plin ili lož ulje potencijalna su opasnost za nastanak požara, a nepravilno rukovanje, neodržavanje i kvarovi mogu uzrokovati požare sa znatnim materijalnim štetama (npr. uključeno glačalo ostavljeno na stolu za glačanje bez nadzora, uključeno električno ili plinsko kuhalo i slično),
• prije odlaska na godišnji odmor ili izbivanja iz stana/kuće potrebno je provjeriti i onemogućiti sve izvore od kojih može nastati požar (struja, plin i drugo),
• odbacivanje gorućih šibica ili opušaka u plastične ili pletene koševe za otpatke ili na druge zapaljive materijale,
• odbacivanje opušaka iz vozila tijekom vožnje,
• ostavljanje u vozilu upaljača na dohvat sunčevim zrakama,
• igra djece sa šibicama ili upaljačem, odnosno pušenje na skrovitom mjestu,
• ukrašavanje prostora svjetiljkama i svijećama, naročito u vrijeme blagdana i proslava,
• paljenje logorske vatre,
• roštiljanje u prirodi.

D.G.