>
Na otoku Visu jutros su izmjerene izuzetno visoke koncentracije prizemnog ozona u zraku (143,50 μg/m3), pokazuju podaci mjerne postaje Hum, a što je vidljivo i na stranicama Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Prema istim podacima, najzagađeniji zrak u Hrvatskoj je upravo na otoku Visu, koji je u crvenom i označava lošu kvalitetu zraka, dok Koprivnica, Osijek i Zrageb imaju umjerenu kvalitetu.
Ozon (O3) je vrlo oksidirajući plin sastavljen od tri atoma kisika. Nastaje kao prirodni i umjetni spoj.
S obzirom na to da O3 nastaje fotokemijskim reakcijama, prekomjerno onečišćenje O3 povezano je s ljetnom sezonom kada je insolacija najjača. Što su temperature zraka više i što su vrućine dugotrajnije to je veća vjerojatnost pojave epizodnih stanja O3.
Lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon onečišćujuće su tvari u zraku odgovorne za većinu tih slučajeva preuranjene smrti. Svjetska zdravstvena organizacija definira lebdeće čestice (PM), dušikov dioksid (NO2), sumporov dioksid (SO2) i prizemni ozon (O3) kao onečišćujuće tvari u zraku s najštetnijim učinkom na ljudsko zdravlje.
U zemljinoj gornjoj atmosferi (stratosfera) javlja se kao prirodan kemijski spoj koji štiti zemlju od štetnog zračenja. U donjim slojevima atmosfere (troposfera) pojavljuje se kao umjetni kemijski spoj i naziva se prizemni ozon. Prizemni ozon formira se prvenstveno od fotokemijskih reakcija između dvije glavne skupine onečišćujućih tvari u zraku, hlapljivih organskih spojeva (VOC) i dušikovih oksida (NOx).
Za razliku od stratosferskog ozona, prizemni je ozon nepoželjan. Zbog svojih snažnih oksidativnih svojstava na zemljinoj površini, ozon snažno reagira s drugim molekulama, pa tako oksidira gotovo sve metale te razgrađuje nezasićene organske spojeve i boje. Štetnost prizemnog ozona očituje se i u uništavanju prinosa usjeva i šuma kod biljaka dok kod ljudi izaziva iritaciju očne sluznice, grla, nosa i dišnih puteva.
Simptomi izloženosti prizemnom ozonu koji se pojavljuju uključuju: kašalj, iritaciju grla, bol prilikom dubokog udisanja zraka, bol u prsima te glavobolju i mučninu. Ovo se posebno odnosi na djecu, osobe s bolestima pluća, starije osobe i ljude koji obavljaju različite poslove na otvorenom, a koji mogu biti posebno osjetljivi na prizemni ozon.
U slučaju loše ili vrlo loše kvalitete zraka potrebno je razmisliti o smanjenju fizičkih aktivnosti na otvorenom, a u slučaju izuzetno loše kvalitete zraka preporuka je izbjegavati fizičku aktivnost na otvorenom.
D.G.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev