Naftni konzultant u financijskim izvještajima INA-e uočio promjene kojima se mijenja i položaj rafinerije Rijeka

O financijskim izvještajima INA-e, kao i odnosima Vlade RH s Mađarima, u N1 Newsroomu govorio je energetski konzultant Ivo Peroš.

Peroš je nedavno u financijskim izvještajima INA-e, koja izvješća objavljuje kvartalno, uočio dvije zanimljive promjene koje rezultiraju promjenama u položaju rafinerije Rijeka unutar sustava INA-e.

Kad se usporede drugi i treći kvartal protekle godine može se primijetiti da je Rafinerija Rijeka od pogona koji je uprihodio 545 milijuna kuna dobiti odjednom samo kvartal kasnije pala na gubitak od -61 milijun kuna.

- Događale su se promjene i u drugim parametrima, a još čudnije je to što je Péter Ratatics, predsjednik uprave INA-e u pismu priloženim uz financijska izvješća napisao da su “u usporedbi s istim razdobljem lani, rafinerijske marže značajno poboljšane, što je dovelo do poboljšanja poslovanja rafinerije”. Dakle, u istom razdoblju u kojem je rafinerija Rijeka proglašena gubitašem zbog čega je traženo njeno gašanje.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović kaže da nije čuo za to da je MOL promjenio metodologiju vrednovanja rada Rafinerije Rijeka kako bi je pretvorio u gubitaša, odnosno, kako bi njeno zatvaranje izgledalo manje dramatično. I šef uprave INA-e Ratatics na pitanje kako je moguće da je Rafinerija Rijeka imala toliki gubitak, kaže kako ne zna brojeve napamet i da bi razgovor volio nastaviti onda kad vidi što se točno promjenilo između drugog i trećeg kvartala.

Peroš kaže da je zgrožen odgovorom ministra i šefa uprave iz kojeg probija veliki nemar i neznanje. Kaže da ga više brine i iznenađuje odgovor predsjednika Upravnog odbora INA-e koji je rekao da nije primjetio gubitak, odnosno da nije znao ni u kojem se kvartalu dogodio.

- Čovjek na toj poziciji mora biti informiran i mora znati čitati financijske izvještaje. On taj gubitak brani investicijama, odnosno, da je zbog izgradnje postrojenja došlo do tog gubitka, što je elementarna knjigovodstvena pogreška jer troškovi investicije nikad ne ulaze u račun dobiti i gubitaka. Čudi me to o predstavnika MOL-a, pogotovo s te razine - kaže Peroš za N1.

Komentirao je kako je moguće da šef Uprave INA-e ne zna da je metodologija vrednovanja rada rafinerije mijenjanja. Naftni konzultant kaže da je Izvješće rađeno u Budimpešti, ne u Zagrebu, a njemu dođe samo zadatak da napiše Uvod u kojem se obraća dioničarima.

- On iskreno ne zna. Oni u Budimpešti, izvješće za treći kvartal su u zadnji čas preuredili, jer su očito tako dobili nalog, da iskažu ne onako visoku dobit kao u drugom kvartalu, već napraviti pozitivni pozitivnu nulu, kako bi se smirili glasovi da Rijeka gubi zato što stoji. Ako ispadne da je u trećem kvartalu na nekoj nuli, odnosno da je izgubila 61 milijun, onda će ispasti da su zašparali, da će zašparati jer stoji. Naravno, to je falsificirano, taj gubitak nije napravljen, to je jednim klikom dobitak koji je morao biti izbrisan - kaže Peroš.

Na pitanje kako je moguće da ljudi koje je delegirao premijer Andrej Plenković ne reagiraju na to, Peroš kaže da ga brinu hrvatski predstavnici u INA-i. Smatra da u cijeloj vertikali naših predstavnika postoji samo jedno tehnički stručno lice, što prema Perošu, dokazuje, da nama nije bitno tko tamo sjedi i što zna.

- Iz toga je očito da oko svega sve što je u INA-i važno i ako na nešto treba reagirati, odluke donosi premijer Plenković, ostali su tek statisti koji su tamo popunili nekakve kućice - kaže Peroš.

Smatra da Plenković ima kognitivni poremećaj “Dunning–Kruger effect”.

Objasnio je da osoba s takvim poremećajem donosi odluke na način da kao osoba ili pojedinac osjeća neopravdanu samouvjerenost. Kaže i kako se takve osobe ponašaju dominantno, kao čovjek koji zna sve i najbolje te ima potrebu sa samohvalu svojim uspjesima.

- Takvo ponašanje može biti benigno u kafiću, takve osobe u kafiću zovemo sveznalice, ali na poziciji na kojoj je Plenković to može biti opasno i štetno. To je jedan psihološki profil koji ide uz njegov narcizam - smatra Peroš, piše N1.

I.G.