>
Uskršnje razdoblje u Istri i na Kvarneru obilježeni su tradicionalnim običajima, koji se i danas oživljavaju kako bi se očuvala nematerijalna baština. Što je bilo zabranjeno, a što obavezno? Evo pregleda onoga, do čega se držalo, a drži se i danas...
– Jedenje mesa na Veliki petak – strogo se postilo, uz konzumaciju samo kruha i vode.
– Bacanje ljuski jaja i mrvica nakon doručka – zakopavaju se u zemlju kako bi blagoslovili budući urod.
– Rad na poljima tijekom Svetog trodnevlja – posebno izbjegavano u unutrašnjosti Istre.
– Bojanje pisanica prirodnim bojama (lukovinom za crveno, ciklom za ljubičasto, špinatom za zeleno).
– Blagoslov hrane na Veliku subotu – jaja, šunka, pinca, mladi luk i hren nose se u crkvu.
– "Gospodin koji hoda hižama" – na Veliki petak u nekim mjestima simbolički obred blagosliva domova (sada rijedak).
– Priprema pince – slatkog kruha s grožđicama i limunovom korom, obaveznog za uskrsni doručak.
– Vjerojatno slične tradicije kao u Istri i drugim priobalnim područjima, poput tucanja jaja i blagoslova hrane.
– Janjetina ispod peke spominje se kao dio obroka, ali bez eksplicitnog povezivanja s pojedinim mjestima.
– "Pičenje jaja" – natjecanje u gađanju jaja kovanicama, posebno popularno u Marićima (Kanfanar).
– Tucanje jaja – djeca se natječu čije će jaje ostati cijelo.
– "Put križa" na Veliki petak – procesija koja simbolizira Isusovu muku.
– Maslinove grančice na Cvjetnicu – blagoslivljaju se u crkvama.
– Druženja uz "hitat u jaja" – tradicija gađanja jaja praćena zajedničkim ručkom.
– Pinca kao obiteljski simbol – svaka kuća pekla vlastitu pincu s jedinstvenim ukrasom.
– Mladi luk i hren – obavezni na stolu kao simbol zdravlja.
– Rotkvice i kuhana šunka – dio doručka zajedno s pincom.
– Svečani doručak s blagoslovljenom hranom: jaja, pinca, šunka, mladi sir.
– "Vazmeni ponedjeljak" – izleti u prirodu i posjete rodbini (posebno u unutrašnjosti).
– Kuhanje janjetine ispod peke – glavno jelo na ručku, često s malvazijom ili teranom.
– Vjerojatno uključuje blagoslov hrane, tucanje jaja i obiteljske ručkove, ali bez dokumentiranih lokalnih varijanti u dostupnim izvorima.
– Istra ima najbolje dokumentirane običaje u dostupnim izvorima, dok se za Kvarner ponajviše pretpostavljaju opći običaji zbog nedostatka specifičnih podataka.
– Pinca je simbol istarskog Uskrsa – zamjenjuje komercijalne motive poput uskrsnog zeca.
– Tradicije se najviše očuvale u ruralnim područjima poput Barbana i Kanfanara, dok se u gradovima više fokusiraju na obiteljska okupljanja.
D.G.
© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev