Nakon višegodišnje građevinske obnove, u Korčuli otvoren Marko Polo centar

KORČULA - "Milijun. Počinje knjiga gospodina Marka Pola, građanina mletačkog. U njoj se govori o prilikama i zemljama svijeta, koje je Marko Polo istraživao dok je navodno živio na ovome svijetu, o čemu će se pripovijedati u rečenoj knjizi."

Marko Polo centar u Korčuli otvoren je 28. srpnja 2023. u povodu Dana grada i sv. Todora, nakon višegodišnje građevinske obnove gotičko – renesansnog kompleksa unutar korčulanske stare gradske jezgre.

Grad Korčula je vlasnik kompleksa nekretnina u Ulici Depolo 3 od 2004. godine, uz financijsku potporu Turističke zajednice Grada Korčule. Izgradnja i opremanje sufinancirana  je projektima ukupne vrijednosti  769.947,08 €, od čega su 499.936,34 € bespovratna sredstva.

Radovi na unutarnjem uređenju i opremanju postava sufinancirani su kroz projekte Intereg Italija-Hrvatska: „VALUEEnVironmental And cultUralhEritage development”, Ministarstva turizma i sporta kroz Program razvoja javne turističke infrastrukture u 2019., te Ministarstva kulture i medija: Programi gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture u 2021. godini; Programi gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture u 2022.

Marko Polo centar otvorila je gradonačelnica Nika Silić Maroević, a izaslanik ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek bio je dožupan Dubrovačko – neretvanske županije Joško Cebalo.

U izdvojenom interpretacijskom postavu o kojemu skrbi Gradski muzej Korčula, nastojala se ostvariti cjelovitost osnovne ideje vodilje – prikazati najpoznatijeg svjetskog putnika i njegovu znamenitu knjigu, te povezanost s Korčulom. Rukopis koji je nastao u đenoveškom zatvoru nakon navodnog zarobljavanja Marka Pola tijekom pomorske bitke pod Korčulom između Venecije i Genove u rujnu 1298., postao je najčitanija knjiga nakon Biblije. Povijest kao zapisivača i svojevrsnog biografa Marka Pola bilježi Rustichella iz Pise. Prateći kronološki slijed događaja, neosporno je kako su bitka pod Korčulom, pobjeda Genove nad Venecijom, te zarobljavanje Marka Pola, a potom  stvaranje rukopisa u zatvoru u Genovi usko povezani.

Pa već i sama ta činjenica opravdava oblikovanje interpretacijskog postava s muzeološkim aspiracijama na lokalitetu koji je od 50-ih godina 20. stoljeća poznat kao Kuća Marka Pola. Uz to, u postavu je naglasak na onodobnom civilizacijskom dosegu korčulanske sredine, od kojih izdvajamo Statut grada i otoka Korčule iz 1214., osnutak Korčulansko – stonske biskupije 1300., te osnutak Bratovštine Svih svetih 1301., kao i važan pomorski strateški položaj grada Korčule, koji je poticao njegov razvoj. Izložene predmete – zemljopisne karte, knjige, repliku galije i oružja iz bitke nadopunjuje digitalizirani postav koji će se tijekom vremena unaprjeđivati, a posebna je atrakcija kolekcija predmeta od metala, ružinog drva, sedefa i svile s Puta svile, koju su donirale Sylvia i Gaella Gottwald.

- Nadamo se, kako će, osim turističkog interesa, otvaranje interpretacijskog centra potaći i na stručna i znanstvena proučavanja ove jedinstvene srednjovjekovne rukopisne ostavštine, njenog utjecaja te fenomena višestoljetne recepcije koja, barem u Hrvatskoj, nedovoljno istražena - kazali su iz Muzeja.

Sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća realizaciju Marko Polo centra potakli su Vladimir Depolo, Živan Filippi, Aljoša Milat, te tadašnji predstavnici Turističke zajednice Grada Korčule Mihajlo Grgić i Stanka Kraljević, pri čemu je od posebne važnosti bio znanstveni skup „Marko Polo i Istočni Jadran u 13. stoljeću“ održan pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti u Korčuli 1995.

Građevinska obnova kompleksa rađena je prema smjernicama  konzervatorskog elaborata akademika Igora Fiskovića. Ivo Vojnović izradio je idejni i glavni projekt rekonstrukcije kuće Marka Pola, a unutarnje arhitektonsko uređenje i izložbeni postav Arhitektonska radionica centar d.o.o., projektantice i autorice Petra Ivanišević Brzulja i Martina Jelić te suradnica na projektu Anita Brajković, uz stručne djelatnike Gradskog muzeja Korčula i brojne vanjske suradnike. Dizajn potpisuje Tonka Lujanac.

I.B.