>
  3 min. čitanja

Napadi vukova na području Šibenika sve su češći - Uzgajivači traže pomoć

Napadi vukova na području Šibenika sve su češći - Uzgajivači traže pomoć
Foto: Pixabay/Ilustracija

Napadi vukova na stoku u Šibensko-kninskoj županiji sve su češći. Posljednji je bio na području Jadrtovca, nadomak Šibenika. Uzgajivači traže pomoć i zaštitu od države, u suprotnom će, kažu, dignuti ruke od stočarstva.

Rijetko gdje još nisu napali. A napada opasan predator opet pred vratima Šibenika. U vučjim čeljustima završio je i dio Ilijina blaga.

- Troje teladi je zaklano. Šteta je oko tri tisuće eura - objasnio je za Dnevnik Ilija Ulićević iz Jadrtovca.

- Počeo sam ih gađati kamenjem i vikati. Jednostavno, oni vas gledaju u oči. Ne bježe - dodao je.

Strah, očaj, bijes i nemoć, osjeća ih već danima. I nije jedini.

- Tu, sto metara dalje, zaklao je dvije ovce. Evo, on je preživio, iako je to sve bilo pod naponom - požalio se Ilija.

U osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prijavljeno 1367 napada vukova. Od toga 38 posto u Šibensko-kninskoj županiji.

Tvrde vlasnici da im krvoločne životinje stada vrebaju, sve češće i sve ih je više. Lovci predlažu selektivni odstrel.

- Da se vuk zaštiti u određenim područjima, kao što je Dinara, područje Dinare, područje Velebita, a izvan tog područja da dođemo do toga da dopustimo odstrel tih jedinki - objasnio je Joso Dujić, tajnik Lovačkog saveza Šibensko-kninske županije.

Moguć jest, ali krajnja je to mjera, kaže resorno ministarstvo. Prije svega treba utvrditi brojnost populacije, na čemu se intenzivno radi. I prevenirati napade. Stoku treba štititi, i na ispaši i u toru.

Poremećaj u divljini

A dolazak vukova tik do kuća govori o "poremećaju" u divljini.

- Što je intenzivnija prisutnost čovjeka ili nekakvi utjecaji, to je vuk stjeran, kao i druge divlje životinje, na traženje prostora za svoj život pa eventualno i na približavanje naseljima - rekao je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Vuk je zaštićen, ponavljaju stočari, na štetu njihove stoke. Ljutiti su, od toga žive.

- Ostat ćemo bez ovoga što ima još te naše stoke u Dalmatinskoj zagori. Manje je i divljači i svega u prirodi i vukovi nemaju što drugo, čime se hraniti - dodao je Mladen Sarajlić, stočar iz Perkovića.

Svi koji trpe štetu od njegovih očnjaka, apeliraju - krajnje je vrijeme da se problem riješi.

"Stočari u području gdje ima vukova trebaju računati na njegovu prisutnost i poduzeti mjere čuvanja"

Josip Kusak s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, rekao je kako se ne bi moglo reći da su se vukovi proširili.

- Područje rasprostranjenosti vuka je tradicionalno Gorski kotar, Lika, Dalmacija. U Dalmaciji su se vukovi proširili tijekom i nakon Domovinskog rata i od tada su stalno tamo prisutni. Ima ih još na dijelu Žumberka, dijelu Korduna i Banovine, i takva situacija je zadnjih 20 godina. Oni tu postoje već dulje vrijeme i ljudi koji se bave stočarstvom dulje vrijeme naučili su da moraju čuvati stoku - rekao je.

Stočari se bune i kažu da je napada na stoku sve više. U osam mjeseci ove godine bilo ih je gotovo 1400.

- Ako se sagleda zadnjih 10, 15 pa čak i 20 godina, to je zapravo u prosjeku ili čak manje nego nekih prijašnjih godina. Lani je bilo više od 2000 napada, a ove godine još su ostala dva mjeseca i teško da će se premašiti taj broj. Gledajući samo brojeve, napada nije više, ali onima kojima se to dogodi čini se da je previše. To je razumljivo - rekao je Kusak i poručio: "Svatko tko se upušta u stočarenje u području gdje ima vukova, treba računati na njegovu prisutnost i poduzeti mjere čuvanja."

Na pitanje približavaju li se vukovi sve više naseljima, Kusak je rekao kako je to trend koji se vidi u Europi, ali kod nas ne toliko.

- Mi smo primijetili da se približavaju ako u pojedinim dijelovima Hrvatske, pogotovo na jugu, ima dosta tih nezakonitih ilegalnih odlagališta klaoničkog ili drugog kućnog otpada koji privlači vukove i druge životinje bliže naseljima. U Dalmaciji ima sve više i više prirodnog plijena - divljih svinja i srna, što prije 20 godina nije bilo, jer cijeli kraj zarasta u gustu vegetaciju i postoje bolja staništa za divlje životinje. To je jedan od glavnih razloga zašto se priroda približava naseljima, a onda to utječe i na pojavljivanje vukova bliže naseljima - istaknuo je.

A.B.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.