Nasipavanje plaža neprirodnim materijalima ozbiljno utječe na živi svijet mora - Evo i kako

Posljednjih godina u Hrvatskoj se provodi tzv. uređivanje plaža. Često u praksi to znači nasipavanje plaža materijalom koji nije prirodan. U moru je sve povezano. Ako se izmijeni plićak, to utječe i na dubinu. Naše more tako se polako mijenja. Neki će reći da su za to krive i klimatske promjene i zagađenje, no činjenica je da su morska staništa sve manje prirodna.

Sjećate li se odlazaka na more prije 30-ak godina?

Čim biste zakoračili u more, oko nogu bi se skupile male kozice koje bi vas grickale. Njih već odavno nema. Ne samo njih, vidljivo je da manje ima i priljepaka, volaka, algi... Čini se ponegdje kao da je more izgubilo dio svoje vitalnost.

A jesmo li zato i sami krivi? Izazivanjem promjena u okolišu. Uzmimo za primjer zapadnu obalu Istre. Od Umaga do Pule svugdje se radi isto. Obala se nasipava, gotovo građevinskim materijalom, a to je najvidljivije ovdje, na Puntiželi, pa sve do Valbandona i Fažane.

Dohranom plaža dokrajčit ćemo Jadran - Aktivisti i stručnjaci upozoravaju: “Prestanite to raditi stihijski!”

ZABLAĆE/ŠIBENIK - Devastacija prirodne obale, betoniranje i nasipanje plaža neprirodnim materijalima, pod krinkom “dohrane” , iz godine u godinu u Hrvatskoj uzimaju sve više maha. Diljem obale je gotovo identično; krcati kamioni mljevenog kamena jednostavno se istresu u more krajem svibnja i početko…

Morski HRJurica Gašpar

Kako nasipavanje obala i plaža utječe na more i živi svijet u plićaku ispričao je istaknuti istarski biolog Sandro Dujmović.

- To je u principu jedna velika katastrofa koja se događa, naročito na zapadnoj obali Istre. Možda nije problem jedna plaža, ali kad mi nasipamo sve plaže ili velik broj plaža, onda dobijamo kumulativni efekt utjecaja kamenčića - rekao je za HRT Sandro Dujmović, biolog, Natura Histrica.

A što ti kamenčići rade?

- Oni uništavaju staništa algi, pužića, priljepaka, rakova i nepovratno smo promijenili stanište. Ako mi ovdje imamo stjenovitu obalu, ovi kamenčići se uvuku između te stijene i oni tu ostaju. Mi smo izgubili škrape, rupe gdje smo nekad možda lovili rakove, tražili priljepke i pužiće, toga više nema. Onda se pitamo gdje su nestale sipe koje neposredno možda nemaju veze s ovim plažama, no kako ovdje nije prirodna šljunkovita obala, more to kamenje uvlači u dubinu, tako da mi svake godine dohranom plaža zatrpavamo ne samo ovdje nego i morsko dno i do pet metara dubine i do tko zna koliko. I tu više nemamo algi jer to kamenje stalno radi kao jedan valjak i, tu se više ne mogu raziviti alge, tu više ne mogu živjeti crvići, školjke koje žive u mulju i pijesku jer smo promijenili stanište. A na te alge recimo sipa ili lignja leže jaja - objasnio je Dujmović.

CREATE Governance workshop - Radionica na temu održivim upravljanjem i nadohranom plaža

Održivo upravljanje i nadohrana plaža glavne su teme radionice o upravljanju klimatskim promjenama u obalnim područjima “CREATE Governance workshop” na kojoj će predstavnici priobalnih jedinica lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) govoriti o iskustvima i izazovim…

Morski HRJurica Gašpar

U moru je sve povezano. Ako se izmijeni plićak, to utječe i na dubinu. Naše more tako se polako mijenja. Neki će reći da su za to krive i klimatske promjene i zagađenje, no činjenica je da su morska staništa sve manje prirodna.

Materijal koji se zatrpava je vjerojatno mljeveni građevinski kamen, neki kamen koji je očito višak ili nije dovoljno dobar za neke stvari pa se on melje na manju granulaciju i donosi na plažu.

- Mislim da su prije čak i veće oblutke stavljali na plažu, ali je onda ljudima bilo neugodno za ležati na takvim kamenčićima pa su smanjili granulaciju i onda je to sad sve manje i manje - kazao je Dujmović.

Svako ljeto dolazi buldožer da to izravna jer more naravno to odnosi.

- Vidi se kako je ovo jugo promijenilo izgled plaže, takvih juga i bure će biti još mnogo do sezone. I onda prije sezone dolaze bageri, ravnaju, a dolaze i kamioni sa kubicima i kubicima tog šljunka - naglasio je Dujmović.

Naša obala u cijelosti je u funkciji turizma. Postoji li stoga uopće način kako prestati s praksom nasipavanja plaža?

UMJETNE PLAŽE Skupi promašaj za naivne i velika šteta za okoliš

Za one koji to ne znaju, plaže rade valovi a ne bageri. Ako se uz obalu, ne daj Bože, nalazi močvara, valjda tamo i treba biti. Isto tako je kamenita obala upravo tamo gdje i mora biti, i tamo ne može biti pješčana plaža jer to određuje dinamika valova i

Morski HRJurica Gašpar

- Trebamo se mi promijeniti, mi smo bili nekad ponosni na naše kamene plaže, mi smo se smijali Talijanima i njihovim pješčanim plažama s pijeskom kojeg se ne možeš riješiti. A mi sada kako nemamo pijeska doveli smo neke kamenčiće, ali to će se sve vratiti. Imat ćemo sve manje ribe, sve manje sipe, sve manje rakova.. Moramo promijeniti svoje glave, prihvatiti da ono što imamo prirodno je dobro ako ne i bolje od onog što mi radimo umjetno - smatra Dujmović.

Nadamo se da su to čuli oni koji odlučuju o promjeni izgleda obale. Nasipavanje plaže odobrava Ministarstvo gospodarstva, no u cijeli proces uključena su županijska tijela i investitori. Svi oni trebali bi promijeniti svoju filozofiju. Jer trenutačno, iz razloga da turistima bude ugodnije hodati i ležati na plaži, spremni smo nanositi štetu onome najvrjednijem što imamo. A to je naše more, zaključio je Percan.

A.B.