NE DOZVOLIMO DA IZUMRU: Nekad vrlo brojan, sklat je danas na rubu opstanka

Aktivisti hrvatskog ogranka udruge WWF (World Wildlife Fund), WWF Adria, upravo su dovršili izvještaj o istraživanju ugroženosti sklatova u Jadranskom moru koji je objavljen na portalu Podvodni.hr.

WWF Adria u svojem izvješću upozorava da su sklatovi nekoć bili uobičajeni diljem Sredozemnog mora, no posljednjih su nekoliko desetljeća pretrpjeli značajni pad brojnosti. Pripadaju porodici morskih pasa i raža, pridneni su predatori koji plijen love iz zasjede i mogu doseći dužinu do 2,4 metra. Zakopavaju se u pijesak čekajući plijen – ribu, rakove, mekušce – koje love naglim pokretom iz zasjede.

Postoje barem 22 vrste sklatova unutar porodice Squatinidae koja se smatra trećom najugroženijom porodicom skupine morskih pasa i raža na svijetu. Zbog svojeg spljoštenog oblika, sklatovi se ponekad zamijene s drugim vrstama sličnog oblika poput grdobina, raža i ražopsa.

U Sredozemnom moru mogu se susresti tri vrste sklata: sklat sivac (Squatina squatina), sklat vrste S. aculeata i sklat žutan (S. oculata). Nekad široko rasprostranjene vrste, danas su sve tri stavljene u kategoriju kritično ugroženih na IUCN Crvenom popisu. Kao i druge vrste morskih pasa, sklatovi su karakteristični po K-selekciji: sporo rastu, kasno reproduktivno sazrijevaju, dosežu veliku veličinu tijela i imaju mali broj mladunaca. Te karakteristike ih, u usporedbi s drugih ribama čine osjetljivijima na ribolov i gubitak staništa, posebice jer žive u plitkim priobalnim vodama.

Jedan od ciljeva projekta koji je pokrenuo WWF Adria bio je istražiti koliko je sadašnja mreža morskih zaštićenih područja u mogućnosti doprinijeti oporavku sklatova u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Prikupljeni su svi dostupni podaci o nalazima sklata u Jadranskom moru kako bi se izradila slika o povijesnoj (1947. – 2009.) i sadašnjoj rasprostranjenosti (2010. – 2020.). Razlika između te dvije kategorije je jedna generacija sklata.

Samo je vrsta S. squatina zabilježena u Jadranu, dok vrsta S. oculata ostaje nepoznanica čime se produbljuju sumnje u njezino regionalno izumiranje. Za vrstu S. squatina postoje nalazi i odraslih i mladih jedinki što upućuje na to da neka područja u Jadranu koriste za koćenje mladunaca.

No zbog čega je sklat toliko važan? WWF Adria napominje da je upravo ova vrsta morskog psa igrala važnu ulogu u povijesti hrvatskog ribarstva, njezino meso pomoglo je stanovništvu da preživi surovo podneblje i održi se na Jadranskoj obali. Njoj u čast nazvana je i vrsta mreže, a mnoge obitelji nosile su nadimak po ovoj ribi.

Sklat je zbog svoje kasne zrelosti i malog broja potomaka mogao biti hrana našim djedovima sve dok se riba lovila umjereno (na ruke). Već od davno to više nije slučaj, suvremeni način ribolova sklat ne može izdržati i trenutno je u fazi izumiranja, nestao je iz gotovo svih dijelova Sredozemlja pa čak i Atlantika, osim na jednom mjestu na Kanarima gdje turisti ciljano dolaze roniti samo da bi vidjeli sklatove.

Postoji malo nade u budućnost sklata u ovoj priči. Istraživanje WWF Adria pokazalo je da se do sada održao u Jadranu i na tome nam, kažu, mogu zavidjeti mnogi. Ali radi se samo o jednoj maloj sredini, a to je Molatsko otočje, arhipelag od Silbe do Ugljana. To je jedino od posljednjih žarišta ove životinje u Sredozemlju, a aktivisti WWF Adria u svojem su izvješću ponudili i konkretne mjere kojima se populacija sklatova u  Jadranu može zaštititi od potpunog izumiranja.

Ovu priču možemo dočarati usporedbama. Ako vam nešto znače bjeloglavi supovi na Kvarneru ili risovi u Gorskom Kotaru i Lici onda isto možete od sada osjećati i prema sklatovima oko Molata. Čuvajmo ovu ribu, nije nam više potrebna za hranu, nije nikakva štetočina. Naravno, strogo je zaštićen po zakonu ali puno je bitnije da vlastitim primjerom i edukacijom mladih, te vaših prijatelja koji ovo nisu pročitali, pomognete da molatski sklatovi postanu još jedan poznati simbol Hrvatske, kakav je nekad davno već i bio.

M.B.

PROČITAJTE VIŠE:

“TRAŽIMO SKLATA” Hrvatski znanstvenici prikupljaju informacije o ovoj životinji