Netaknuti kilometri prirodne obale, bez naselja, hotela i kampova

Ovo je jedno od posljednjih neizgrađenih obalnih područja u Istri. Gotovo 18 kilometara prirodne obale bez naselja, hotela i kampova. Danas, to je zaista prava rijetkost.

Uvala Budava na jugoistoku poluotoka ove je godine postala nositelj prestižnog priznanja održive mediteranske turističke destinacije. Od sada uvala nosi oznaku Inheritura lokacije što za cilj ima stvoriti održivi i odgovorni način razvoja turizma na Mediteranu.

Cijelo područje uvale Budava skriva puno zanimljivosti. To je velika ekološka mreža koja čuva jednu od posljednjih očuvanih šuma hrasta crnike na Mediteranu. Posjet počinje u uvali Kala.

- Područje luke Budava Istra zaštićeno je na razini Europske unije, radi dobro očuvanih šuma hrasta crnike. Proteže se od rta Munat srednji sve do uvale Budava u dužini od 17,5 km. Radi se o totalno neizgrađenom području na kojem unutar zaštićenih 1237 hektara ima jako puno zanimljivosti koje krase to područje - rekla je mr. sc. Latinka Janjanin, Zavod za prostorno uređenje Istarske županije.

Uz hrast crniku, tu su i druge strogo zaštićene životinjske i biljne vrste.

- Evo na samoj obali je primorska makovica, strogo zaštićena vrsta koju smo ogradili. Zanimljivo, živi na samoj obali, prilagođena je takvim uvjetima, posolica joj ne smeta - istaknula je Janjanin.

Očuvana obala - očuvano podmorje, bez obzira što morski dio područja nije zaštićen. More je bistro, osim na samome kraju - u uvali Budava.

- Indikatori koji to potvrđuju su posidonija koja se javlja tu malo prema sjeveru, prema Cufu, dok je u uvali Budava bilo velike zamućenosti zbog hrane i ribogojilišta - navela je Janjanin.

Na kraju uvale Budava, voda je boćata a stari Valturci govore da je nekad ovdje bilo toliko jegulja da su ih mogli loviti pirunima.

Cijeli ovaj dio skriva i bogatu povijest. Tu se nalaze stare gradine i antički put koji je s morem povezivao Nezakcij, glavno središte prastanovnika Istre - Histra. Pronađeni su i ostaci prapovijesne keramike. Puno je razloga zbog kojih ovo područje treba očuvati.

- Najveće prijetnje s kojima se susreće ovo područje je ilegalno kampiranje unutar područja. Druga stvar je ilegalno odlaganje otpada ne samo tijekom ljeta nego i tijekom zimskih mjeseci - naglasila je Janjanin.

Tu su svakako i pritisci turizma koji osvaja svaki pedalj obale. Kako stoga razvijati turizam uz obalu na održivi način?

- Kad se osvijeste oni koji žive i dolaze ovdje da očuvaju našu prirodu onda vjerujem da će se vrlo lako razvijati turistički proizvod koji će biti održiv, čeka se plan upravljanja, a trudimo se održavati bike staze, pješačke staze, ne samo kroz obilježavanje nego i kontrolu - kaže za HRT, Natali Palko Zirdum, direktorica Turističke zajednice Ližnjan.

Nadajmo se da prestižna oznaka održivog turizma na ovom području neće ostati tek mrtvo slovo na papiru već pravi primjer kako bi turizam i razvoj trebali izgledati ako doista želimo zadržati Mediteran kakav je nekad bio.

I.G.