Nova studija otkrila da se Arktik zakiseljuje do četiri puta brže od drugih oceana

Znanstvenici su šokirani rezultatima nove studije o brzini zakiseljavanja Arktika jer brzo topljenje morskog leda potiče apsorpciju CO2 - s velikim posljedicama za život u arktičkim morima.

Zakiseljavanje zapadnog Arktika događa se čak tri do četiri puta brže nego u drugim oceanskim bazenima, pokazalo je ovo novo istraživanje.

Ocean, koji inače apsorbira trećinu ukupnog ugljičnog dioksida u atmosferi, postao je kiseliji zbog korištenja fosilnih goriva. Brzi gubitak odnosno topljenje morskog leda u arktičkoj regiji u posljednja tri desetljeća ubrzao je stopu dugotrajne acidifikacije, odnosno zakiseljavanja prema nalazima studije objavljene prošli tjedan u časopisu Science, piše The Guardian.

Znanstvenici s Instituta za polarna i pomorska istraživanja pri Sveučilištu Jimei u Kini i Škole za pomorsku znanost i politiku pri Sveučilištu Delaware u SAD-u kažu kako brzi gubitak morskog leda ustvari izlaže morsku vodu atmosferi, potičući apsorpciju ugljičnog dioksida bržim tempom nego u atlantskom, pacifičkom, indijskom, antarktičkom i subantarktičkom bazenu.

- U drugim oceanskim sustavima, acidifikacija je potaknuta povećanjem atmosferskog ugljičnog dioksida, koji raste brzinom od oko 0,002 promila odnodno 2 ppm (dijelova na milijun) godišnje - rekao je Wei-Jun Cai, stručnjak za morsku kemiju sa Sveučilišta Delaware i jedan od autora rada.

- Trendovi zakiseljavanja obično slijede one predviđene na temelju povećanja ugljičnog dioksida tijekom vremena - rekao je. Ali kad su znanstvenici usporedili podatke prikupljene s Arktika između 1994. i 2020. s oceanskim bazenima drugdje, otkrili su da se zakiseljavanje događa mnogo brže na Arktiku.

- Bili smo prilično šokirani kada smo vidjeli da se zakiseljavanje događa tri do četiri puta brže - rekao je Cai.

Nema lijepih predviđanja ni za budućnost

Ako led nastavi nestajati u zapadnom Arktiku, proces acidifikacije bi se mogao nastaviti intenzivnije tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, predviđaju znanstvenici.

Istraživanje je uslijedilo nakon zasebne studije u kolovozu, koja je otkrila da se Arktik zagrijao oko četiri puta više od globalne prosječne stope u posljednje 43 godine. Brže zagrijavanje, poznato kao arktičko pojačanje, povratni je proces potaknut topljenjem morskog leda, što također dovodi do bržeg zakiseljavanja, kažu znanstvenici.

- Otapanje leda smanjuje lužnatost morske vode što opet smanjuje njenu otpornost na zakiseljavanje - rekao je Cai.

Učinak promijenjene kemije morske vode imat će velike posljedice za život u moru, naime, zakiseljavanje oceana prijetnja je koraljnim grebenima.

- U nižim geografskim širinama imate koraljne grebene i ako dodate ugljični dioksid u more stopa zasićenja ugljikom će se povećati i koralji neće rasti - rekao je Cai. Zakiseljavanje naime, smanjuje karbonatne ione potrebne za izgradnju kostura koralja.

- Niži pH ili kiselost morske vode mogao bi utjecati na mnoge sustave, a mogao bi čak učiniti neke metale otrovnijima - dodao je.

- Daleko smo od toga da uistinu znamo kolika je cijena bioloških sustava. Ne znamo koji bi organizmi mogli biti pogođeni. To je nešto što biološka zajednica mora istražit - zaključuje.

I.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Do 2035. Arktik bi mogao ostati bez leda, a najveću korist od toga imat će Rusija i Kina | | Morski HR

Dok klimatolozi strepe zbog sve intenzivnijeg topljenja leda na Arktiku, Rusija i Kina planiraju proširenje svoje brodske infrastrukture jer sve je izglednije da bi arktička brodska ruta mogla postati

Morski HRKristina Bokanić