O srpnju i nekim njegovim meteozanimljivostima te o dugoročnim izgledima

I dok ovih dana živimo u prosječno toplim ljetnim danima, bez pretjerane vrućine i toplinskih valova koji su nedavno bili - i skorog novog koji samo što nije- možda će nekima biti zanimljiva meteorološka analiza ovogodišnjega srpnja i dosadašnjeg dijela godine, autora Zorana Vakule. Naravno, preliminarna i sažeta, a potpuniju, detaljniju i službenu objavit će uskoro klimatolozi DHMZ-a. Osim te analize, u nastavku je i trenutačno najvjerojatnija prognoza za sljedeće tjedne, pa i mjesece...

Srpanj - iznadprosječno topao, ali posvuda ne i suh

Kao što se moglo i očekivati nakon mnogobrojnih suhih, pretežno sunčanih i vrućih dana, ovogodišnji je srpanj diljem Hrvatske bio iznadprosječno topao. Štoviše, jedan od najtoplijih u znanoj povijesti službenih mjerenja, koja je na nekim meteorološkim postajama DHMZ-a počela još sredinom 19. stoljeća.

Primjerice, u Splitu, na Marjanu, srednja temperatura zraka ovoga je srpnja na 4. mjestu u nizu najviših, odmah iza one 2015. godine, te 2012. i 1950. U Dubrovniku i zagrebačkome Maksimiru topliji srpanj od ovogodišnjega bio je pak samo 2012. i 2015. godine.

Još iznimniji je bio - na 2. mjestu najtoplijih - u Kninu, gdje je rekord još uvijek iz 1950. godine, te u Rijeci i na Zavižanu, gdje su rekordi iz 2015. godine, kao i na Griču, na kojem postoje redoviti srpanjski podaci mjerenja još iz 1862. godine.

Potvrde li klimatolozi DHMZ-a - u Šibeniku je ovoga srpnja izjednačen rekord iz 2015. godine - 28,0 °C, a u Krapini će od ove godine vjerojatno najviša srednja srpanjska temperatura zraka biti 23,1 °C![caption id="attachment_111704" align="alignnone" width="740"]

Foto: Sažeta analiza srednje temperature zraka i ukupne količine oborina u srpnju 2022. / HTV/DHMZ/HRT[/caption]

Osim toga, u mnogim je mjestima - prema mjerenjima koja se mogu pratiti na internetskim stranicama DHMZ-a i koja klimatolozi još trebaju "oslužbeniti" - zabilježena najviša dnevna temperatura zraka u neke dane, primjerice u Splitu za 4. srpnja, u Zagrebu za 23. srpnja, a u Kninu za čak 3. dana - 22., 24. i 25. srpnja. Također, na nekim je meteopostajama u neke dane izmjerena i najviša najniža dnevna temperatura zraka. Osim tih, za mnoge manje važnih podataka, o kojima se rijetko piše i govori, oni koji će se znatno češće spominjati i ostati zapisani u klimatološkim tablicama barem do sljedećega srpnja su novi srpanjski temperaturni rekordi izmjereni 23. srpnja: u Bednji 37,4 °C, na Bilogori pokraj Pitomače 38,5 °C, u Delnicama 33,5 °C, u Krapini 37,8 °C, u Križevcima 37,6 °C, a možda i još ponegdje.

Srećom, apsolutni temperaturni rekordi nisu se dogodili, a nadajmo se i da neće.

Zbog svega toga službene klimatološke ocjene bit će podjednake kao u lipnju - "ekstremno toplo", a samo ponegdje malo manje - "vrlo toplo".

Za razliku od posvuda pozitivnog odstupanja od prosječne temperature zraka, ukupna srpanjska količina oborine većinom je bila manja od prosječne, ali ponegdje i veća, baš kako to i priliči ljetnom mjesecu s nejednoliko raspoređenim pljuskovima. Stoga će najčešće klimatološke ocjene vjerojatno biti od "sušno" u mnogim mjestima u Dalmaciji i istočnoj Hrvatskoj, pa i ponegdje na sjevernom Jadranu, do čak "vrlo kišno" u Šibeniku, i to zbog pljuskova tijekom samo 2 dana potkraj mjeseca.[caption id="attachment_111705" align="alignnone" width="740"]

Foto: Ukupna količina oborine u srpnju 2022. / DHMZ/HTV/HRT[/caption]

Dosadašnji dio godine - također kao rijetko kada - i topao, i suh!

Premda se od siječnja do travnja možda moglo pomisliti kako će ova godina biti "normalnija" od mnogih prije, analiza srednje temperature zraka od 1. siječnja do 31. srpnja pokazuje veliku iznimnost - u većini Hrvatske među 4. najviše!

Viša od ovogodišnje gotovo je posvuda bila 2007. godine, te primjerice u Zagrebu i Osijeku još i 2014., a u Gospiću dodatno i 2016. godine. U Dubrovniku je pak viša bila 2007., 2016. i 2018. godine.

Po ukupnoj količini oborine "problemi" su se uočavali već početkom godine, a sada stanje djeluje još "dramatičnije". Unatoč ponegdje kišovitom travnju, manjak oborine je posvuda. Štoviše, u "tradicionalno kišovitoj" Rijeci, primjerice, samo je 5 godina od sredine 20. stoljeća, kada su počela službena svakodnevna mjerenja, od početka siječnja do kraja srpnja zabilježena manja količina oborine nego ove godine - i to posljednji put 2012. godine, a u Splitu je pak manje oborine bilo samo 1993.!

Dodatne detaljne i službene analize, i to ne samo za ovu godinu, nego i za dulja razdoblja vidljiva su pomoću "Standardiziranog oborinskog indeksa (SPI) DHMZ-a"

I kolovoz iznadprosječno topao i većinom suh?!

Nakon srpnja, te po mnogo čemu većinom još ekstremnijeg lipnja, već sada se može gotovo pa tvrditi kako će se ostvariti prognoze iznadprosječno  toplog ljeta. Naime, i prognoze za kolovoz daju prilično veliku vjerojatnost za njegovu iznadprosječno visoku srednju mjesečnu temperaturu zraka.

Pritom će vjerojatno najtoplije biti u ovom, prvom tjednu kolovoza, tijekom kojeg nam se valja prilagoditi novom toplinskom valu koji može utjecati na zdravlje, i to ponegdje već od četvrtka te gotovo diljem Hrvatske tijekom mnogima zbog praznika produljenog vikenda.

U drugom i četvrtom kolovoškom tjednu povećava se vjerojatnost za nestabilnije i manje vruće dane, gdjekad i "samo" tople, uz temperaturu zraka uglavnom oko prosječne, a ponovno znatnije pozitivno odstupanje od višegodišnjih srednjih vrijednosti u većini je Hrvatske vjerojatnije u trećem tjednu kolovoza.

Naravno, te prognoze nisu pouzdane kao one za prvih tjedan dana i promjene su još moguće. Još uobičajeno nepouzdanije su prognoze oborine. Ako se trenutačno najvjerojatnije ostvare - i dalje ćemo se suočavati s nedostatkom kiše.

I tijekom jeseni nastavak topline i manjka oborine?!

Sudeći prema dugoročnijim prognozama - manjak oborine vjerojatno ćemo imati i u prvim jesenskim mjesecima, a u većini Hrvatske povećana vjerojatnost za kišovitiji mjesec od prosjeka je tek u studenome. Do tada je umjerena do čak velika vjerojatnost i za mjesece toplije od prosjeka.

Prognoze za zimu još su manje pouzdane od onih za jesen, ali daju nadu da će temperatura zraka djelovati na barem malo ublažavanje prema ekonomskim prognozama prilično velikih troškova za grijanje... No, do tada će biti još kojekakvih analiza i prognoza - i detaljnijih i pouzdanijih od ovdje napisanih. A jamačno - i kraćih, piše Zoran Vakula.

I.G.