>
U četvrtak je u Zagrebu održana konferencija o prometnoj povezanosti u Jadransko - jonskoj regiji - koridor zapadni Balkan-istočni Mediteran. Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na Konferenciji istaknuo da je revizijom Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) Hrvatska dodatno pozicionirana na još dva europska prometna koridora te joj se otvaraju mogućnosti ulaganja u promet.
Taj koridor trebao bi biti operativan do 2030. godine, a omogućit će Hrvatskoj dodatno pozicioniranje u međunarodnoj prometnoj mreži i služiti kao ključna karika koja povezuje srednju Europu, preko zapadnog Balkana, s istočnim Sredozemljem.
Također, trebao bi olakšati trgovinu i ulaganja te stvoriti interesantne poslove prilike.
U srijedu je u Europskom parlamentu izglasana revizija Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) prema kojoj je Republika Hrvatska, uz dva postojeća koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna - Dunav) dodatno pozicionirana na još dva: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran.
Nove mogućnosti ulaganja u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu
Tim izmjenama, kako je rečeno, Hrvatska ima priliku intenzivnijeg uključivanja u prometni i gospodarski sustav EU-a te se otvaraju nove mogućnosti ulaganja u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Otvara se i mogućnost EU financiranja i dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te cestovne i željezničke infrastrukture u Slavoniji i Istri.
Revizijom TEN-T uredbe Hrvatska se pozicionirala na još dva europska prometna koridora.
- Na taj način smo zemlja koja je proporcionalno gledajući u odnosu na raniji sustav paneuropskih prometnih koridora doživjela najviše promjena i to pozitivnih - istaknuo je Plenković.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver je kazao kako je uz ova dodatna dva europska pravca Hrvatska dobila najveće proširenje TEN-T mreže u odnosu na druge članice EU.
Osim Njemačke, jedino se Hrvatska može pohvaliti da je na četiri velika pravca, istaknuo je Bilaver, napominjući kako su uz luku Rijeka koja je i do sada bila "core" luka, u tu kategoriju ušle luke Split i Ploče.
Svi ti pravci, kako je rekao, obuhvaćaju ulaganje u željeznicu, zračni promet, luke, morske, unutarnje plovne puteve, ceste, u sve vidove prometa i omogućavaju Hrvatskoj kao zemlji članici da povlači sredstva EU fondova za dodatnu izgradnju infrastrukture na tim pravcima te ju stavlja na međunarodnu mapu koridora. To znači da možemo očekivati dolazak velikih tereta, kako iz dalekih zemalja istoka tako i izvoz iz europskih zemalja preko Hrvatske.
Sve to omogućuje dodatan prihod za luke, željeznice i ceste te stavlja Hrvatsku uz bok najrazvijenijim zemljama EU, rekao je.
Zamjenica direktora glavne uprave za mobilnost Europske komisije Maja Bakran Marcich je istaknula kako je nakon revizije europske TEN-T mreže Hrvatska na četiri koridora, što znači da se iz instrumenta za povezivanje Europe iz kojeg je Hrvatska do sada povukla 730 milijuna eura, gotovo dva Pelješka mosta, ukazuju dodatne prilike.
Prioriteti su, kako je navela, pruge i to ne samo mađarska granica - Zagreb - Rijeka, nego i lička pruga do Splita, luke i modernizacija, digitalizacija autocesta i pruga te infrastruktura za alternativna goriva.
I.B.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev