OTOČANKE: JOVANA ČUTUL Žena je ženi – bodulka!

Žene na otoku ne moraju ništa, osim biti dovoljno jake da budu svoje, kaže Jovana Čutul, tridestogodišnja Krčanka, magistrica politologije, za koju kažu da zna tajnu “kako obojati otoke u boje ženske pozitive”

– U jednom trenutku života morala sam odlučiti Zagreb ili Krk. Obožavala sam oba, obožavam još uvijek. Izbor je pao na Krk. Za mene to nije bio samo izbor između dva grada, već i između dva načina života, dva svijeta i onog “što je moglo biti”, tko sam i što hoću biti. Tad sam shvatila da je odgovor – bodulka. A bodulke ne moraju ništa, osim biti dovoljno jake da budu svoje.

Ženska pozitiva

Tako govori Jovana Čutul, tridestogodišnja rođena Krčanka, magistrica politologije, predsjednica udruge “Žene za otok”, stručna suradnica u Lag-u Kvarnerski otoci i gradska vijećnica grada Krka, žena za koju kažu da je otkad se 2017. vratila “otok obojala ženskom pozitivom”.

Jovana je, dodaju, dokaz kako žena ženi može biti potpora, pokretač, motivator, edukator, vjetar u njedra – ne suparnica, nego prijateljica bodulka! Pritom Jovana misli na ono ozračje iz Krka njene mladosti kad se “nisu zaključavala kućna vrata, kad smo puno više razgovarali, pomagali se, ne dozvoljavajući da nam trka za novcem pojede prijateljstva i obitelji”.

Uz sve nabrojano Jovana je majka šestogodišnje djevojčice, zanesenjakinja fitnesa, blogerica i kad sve to sabere u riječi ugodna sugovornica s kojom razgovor teče lako, jasno i na kraju vam je žao što sve to ste čuli nije stalo u tekst.

– Neki će reći da nismo baš pravi otok, da smo skoro kopno jer imamo most, ili da smo veliki i za razliku od manjih otoka samodostatni, da smo u mnogome predvonici kad su ekologija, obnovljivi izvori, životni standard posrijedi. Rekal bih i po načinu kako se žene sve jače profiliraju na javnoj sceni. Po svemu tome kao ne uklapamo se u klasičnu sliku naših otoka. Ali, meni se čini da uz sve specifičniosti svaka otočka zajednica pozvana da osvijesti i razvije civilno društvo, što je fokus moga rada, dakle i angažmana  u osnivanju i vođenju udruge Žene za otok – priča Jovana, ponosna što njene Žene rastu, iz dana u dan dolaze nove s novim idejama.

S obje strane mosta

– Ja ih malo usmjerim i pogurnem. One imaju izrazito dobru energiju, žele i rade.. Vrijedne su. Ima nas tridesetak sa svih strana otoka, svih generacija od 20 do 65 godina, poduzetnica i radnica… – priča Jovana dodajući kako su članice i žene „preko mosta“ ali su poslovanjem ili privatno vezane za Krk i žele ga učiniti bolji mjestom.

U svome timu imaju modnu dizajnericu, dekoraterku vjenčanja, umjetnice koje se bave keramikom i prirodnim materijalima, grafičke dizajnerice, proizvođačice likera, vina, prirodne kozmetike, fitness trenerice…

Zajednički nazivnik im je društveno odgovorno poslovanje, život u suglasju s prirodom i saživljenost s tradicijom i kulturnom baštinom otoka Krka.  Mnoge članice pristupe kao saimpatizerke a u Ženama dobiju ideju  pokrenuti vlastiti posao.

– Javno podijeliti svoju zamisao prvi je veliki korak, onda slijedi  propitkivanje jer  sigurno postoji negdje netko tko već radi nešto slično. I uopće nije loše uzeti nekoga za uzor, netko od koga možeš učiti – kaže Jovana, ponosan posebno na Konferenciju “Island Business Women” s poduzetničkmi sajamom i prezentacijom proizvoda otočanki. Nije samo poduzetništvo prilika za ženski otočni iskorak, njena udruga brine i o položaju žena s druge strane tržišta rada, a Jovana ima ideje vezane i uz angažman žena u umijeću politike kao rada na opće dobro.

– Čitava zemlja, a otoci na svoj način  obilježena je patrijahalnim modelom po kojem je politika “muški posao”. Pritom je važno osvijestiti  da u taj obrazac spada i vlastita ženske neaktivnost, razlozi su svakako briga za obitelj , djecu, kuću, manjak slobodnog vremena, nezainteresiranost, apolitičnost, nerazumijevanje. Porazan je, po meni,  podatak da je u prošlom sazivu gradskog vijeća grada Krka 2017-2021 bilo samo 13,33% žena, to jest 2 vijećnice i 13 vijećnika – kaže, zadovoljna što je Mjesni odbor u kojem je izabrana potpuno promijenio trend – sastavljen od samih žena, njih pet.

Ono što Žene na otoku žele promijeniti, što je na neki način u pozadini prvih  edukativnih radionica, poduzetničkih pothvata, akcija I manifestacija, jest osvještavanje “ženskog” stila vođenja (engl. feminine leadership style) , kojeg, kaže, karakterizira demokratski, osjećajni, “meki” stil vođenja.

Oni i one

Mnoga istraživanja  dokazala su da su žene primarne nositeljice ovog interaktivnog stila vođenja, odnosno da ovaj stil vođenja žene upravo zbog svojih obilježja primjenjuju češće od muškaraca, pa se on stoga prema njima i naziva. Za razliku od toga, “muški” stil vođenja (engl. masculine leadership style), kao autokratski, “tvrdi” stil, uobičajeniji je za muškarce.

– Naravno, protivim se  isključivoj podjeli “oni vs -one”, mislim da su potrebni su novi, kooperativni i konstruktivni obrasci ponašanja s kojima ćemo graditi zdravije i bolje društvo. U izgradnji zajednice i otoka po mjeri čovjeka važno je da žene iznesu svoja mišljenja i probleme s kojima se susreću. Tko bolje od žene zna koliko nedostaje sadržaja za djecu? Gdje nedostaje nogostup i kojim se sve putem ne može proći s kolicima? Koliko se dugo čeka na pregled logopeda? Koliko su dugi dani zimi kada je kiša? Koliko je teško dobiti mjesto u vrtiću? – objašnjava Jovana pozadinu ženske krčke pozitive, a na pitanje kako reagiraju muški suotočani, muževi, očevi, braća – drže li takav pristup feminističkim – dodaje.

– Naprotiv, reakcije su pozitivne. Uostalom, nema nikakvih problema da muškarac sudjeluje u radu Žena za otok, što se i dogodilo. Prije svega držim da feminizam nikada nije imao veze s mržnjom prema muškarcima. Feminizam je oduvijek bio ljubav prema čovječanstvu, ljubav prema ljudima koji nas okružuju i ogromna želja za boljitkom. Svih ljudi, ne samo žena.  Feminizam je borba za sve one „slabije“ u društvu. To je borba da ni jedna osoba ne ostane izvan društva. Svi su uključeni, svi pridonose, za svih vrijede ista pravila. Nikad se nije radilo o tome muškarci protiv žena, nikad se nije radilo samo o spolu, nego o zajednici I otoku.

Na pitanje ima li ambicija da svoju pozitivu širi dalje po otocima, odgovara:

– Ona se sigurno proširila Kvarnerom i Primorskom županijom. Ne poznajem dobro specifične situacije otoka na jugu ili srednjoj Dalmaciji, ali znam mnoštvo žena koje na svojim otocima čine male važne iskorakei s njima surađujemo. Drago mi je kad vidim da se naš princip malih koraka prelijeva i umrežava. To je po meni budućnost nove otočanke, žene koja baštini sva dobra iskustva tradicionalne ženske otočke priče i oplemenjuje ih samosvješću i vještinama potrebnim sadašnjošću. Na taj način odgajam i svoju kćer – kaže Jovana.

Josip Antić

Tekst je objavljen potporom Agencije za elektroničke medije

PROČITAJTE JOŠ:

OTOČANKE: IVANA MEDIĆ – Kad su tate i mame za 5 i otok je za 5!