Otvorena stonska obilaznica - Plenković najavio: "Gradimo autocestu do Dubrovnika!"

STON - Za promet je otvorena Stonska obilaznica, posljednji dio pristupnih cesta za Pelješki most. Time je, nakon desetljeća planiranja i gotovo pet godina gradnje, završen projekt cestovnog povezivanja juga Hrvatske. Riječ je o dionici dugoj osam kilometara, a najveći je objekt most Ston čiji krajevi završavaju u tunelima.

Na svečanosti su, među ostalima, bili predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri. Uoči puštanja u promet na Stonskom mostu prikazana je kratka projekcija razvoja cijelog projekta.

Dovršen projekt skuplji od pola milijarde eura

Nakon godina planiranja i radova, stonska obilaznica otvorena je za promet. Time je dovršen 525 milijuna eura vrijedan projekt izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta, koji je ne samo od strateške, nego i od sigurnosne te gospodarske važnosti za Hrvatsku, prenosi HRT.

- Siguran sam da će u kontekstu našega članstva u euro području, članstva u schengenskom prostoru sada dovršen ovaj projekt omogućiti još brži razvoj turizma, prihoda i kvalitetniji život svih ljudi na jugu Hrvatske, rekao je na otvaranju premijer Andrej Plenković.

- Danas stavljamo točku na i jednog od najvećih nacionalnih projekata, dakle, povezivanja, konačnog povezivanja razdvojenih teritorija Republike Hrvatske. Zadnja dionica je danas izgrađena i cijeli projekt cestovnog povezivanja južne Dalmacije u punoj duljini od 32,5 kilometra je završen, kazao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, Josip Škorić.

Upravo je 70 milijuna eura vrijedna i gotovo 8 kilometara dugačka stonska obilaznica bila najzahtjevniji dio izgradnje pristupnih cesta. Dva tunela dužine po 1300 metara povezana su 500 metara dugačkim mostom Ston. Uske stonske ceste napokon će biti prometno rasterećene, što će pridonijeti kvaliteti Stona kao destinacije.

- Tko želi doći na gastroponudu i u Stonu i u Malom Stonu, nigdje neće promašiti da je nešto loše jeo. Sve su područja, naše kamenice, školjke, ovaj Malostonski zaljev je najbogatiji zaljev sa školjkama, tu obitava preko 90 različitih vrsta školjaka, kaže Sveto Pejić iz Malog Stona.

Od otvaranja Pelješkog mosta u srpnju do danas tom je cestom prošlo više od milijun i pol vozila. Porast broja gostiju bilježi se na cijelom poluotoku.

- Mi nikad tijekom zime nismo imali toliko Hrvata, bez obzira da li je to Dubrovnik, Split, Crna Gora, ove bliže destinacije, o tome govorim, koji tu dođu preko vikenda, a dođu uglavnom, prvo vidit Pelješki most. Druga stvar je vidjeti Pelješac, jer većina njih nikad nije bila na Pelješcu, kaže Igor Mikulić iz Orebića.

Krajnji jug cestovno je spojen s ostatkom države, no za bolju prometnu povezanost potrebna su dodatna infrastrukturna ulaganja.

Autocesta do Dubrovnika, brza cesta preko Pelješca i do Čilipa

Vlade najavljuju izgradnju autoceste do Dubrovnika, spajanje Metkovića na autocestu te izgradnju brzih cesta do Zračne luke u Čilipima i preko Pelješca.

- Uspjeli smo s današnjim danom, s ovim posljednjim segmentom i zadnjim dijelom pristupnih cesta završiti jedan projekt, financiran europskim sredstvima, gdje smo pokazali i Europi i svijetu da je Hrvatska mala zemlja koja može uspješno koristiti europska sredstva i uspješno pripremati i provoditi ovakav velik infrastrukturni projekt, rekao je na otvaranju potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

- Uoči 10. godišnjice članstva Hrvatske u EU-u svima je u Hrvatskoj jasno koliko lakše, učinkovitije, jednostavnije rješavamo krupne razvojne iskorake koji će nam pomoći, pogotovo sada u europodručju, ostvariti veće prihode i veći rast BDP-a, a na taj način stvaramo pretpostavke za daljnja ulaganja, primjerice u cestovnu infrastrukturu, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

- U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dodao je, predstoji dovršiti autocestu koja bi išla od Dola prema Dubrovniku, brzu cestu od zračne luke u Čilipima do grada, dovršiti cestu na preostalom dijelu Pelješca, spojiti Metković s autocestom i na taj način bi zaokružili sve što je strateški važno za Dubrovačko-neretvansku županiju. S obzirom na međunarodno osnaženi položaj Hrvatske, financijski i ekonomski položaj, premijer je uvjeren da će se iznaći odgovarajuća sredstva u godinama pred nama da se svi ti projekti i realiziraju.

Na pitanje koji su rokovi za realizaciju projekata, radi li se o deset, 20 godina, rekao je manje.

D.G.