>
Izraz ‘dodavanje trešnje na vrh’ zapravo može imati vrlo doslovno značenje, posebno kad je riječ o zdravstvenim prednostima. Ovi mali rubin-crveni plodovi sa svojim divnim slatkim okusom, prave su elektrane antioksidansa.
Trešnje su pravi dragulji prirode i ukusna poslastica koja najavljuje dolazak vrućih ljetnih dana.
S nutritivnog stajališta njihove su koristi vrlo cijenjene: izvrstan su izvor antioksidansa vitamina C i prehrambenih vlakana, a siromašne su mastima i ne sadrže natrij i kolesterol. Zbog bogatstva nutrijenata i istodobno umjerene količine kalorija, trešnje su odličan izbor za sve one koji paze na tjelesnu masu.
Trešnja je voće u bliskom rodu sa šljivama, a nešto daljem sa breskvama i nektarinama. Plod trešnje okrugla je mesnata koštunica, crvene do crno-ljubičaste boje, ovisno o sorti, veoma ukusno i korisno voće za jelo i preradu. U njima se uživalo još u kameno doba, a rimski su vojnici uvijek nosili trešnje sa sobom na svojim osvajanjima.
Jedinica serviranja trešanja (73 g) sadrži 50 kalorija, 1 g ukupnih masti, 2 g ukupnih ugljikohidrata, 2 g prehrambenih vlakana 10 g šećera i 1 g proteina. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale (osim natrija), iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline (jabučnu, limunsku, vinsku). Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na ravnotežu tekućine u organizmu. Voće i povrće, pa tako i trešnje ujedno sadrže tisuće fitokemikalija zaslužnih za mnoga zaštitna svojstva ovih važnih namirnica, piše Vitamini.hr
The Economic Times pak navodi 5 dobrih utjecaja trešanja na zdravlje.
Trešnje i antioksidansi u njima štite od slobodnih radikala te usporavaju proces starenja. Svoju tamno crvenu boju trešnje duguju antocijaninima, antioksidansima snažnih protuupalnih svojstava.
Ako imate problema sa spavanjem ili uzimate suplemente melatonina prije spavanja jer patite od nesanice, svakako biste trebali dodati trešnje u prehranu. Trešnje sadrže melatonin i stoga prirodno pomažu u boljem snu pojedinaca.
Istraživanja su pokazala da trešnje, posebno sokovi od trešnje, blagotvorno snižavaju LDL kolesterol, koji je ponajviše odgovoran za veći rizik od srčanog udara. Zapravo, sok od trešanja može biti koristan i za kontrolu problema masne jetre, jer smanjuje trigliceride u jetri.
Trešnje pomažu u regulaciji sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka čime se stabilizira hipertenzija. Ovi plodovi također imaju nizak glikemijski indeks, možda zbog svoje kiselosti, što znači da ne izazivaju skokove inzulina u našem tijelu, čime se sprječava dijabetes. Također su izvrstan izvor ugljikohidrata za one koji već imaju dijabetes tipa II.
Trešnje imaju protuupalna svojstva i mogu ublažiti bol, a dobre su i za pacijente s osteoporozom jer pružaju zaštitu od trošenja stanica. Međutim, što je još važnije, ovo voće pruža olakšanje od bolova artritisa i gihta. U bolesnika koji su svakodnevno od 3 dana do 3 mjeseca unosili oko 250 grama trešanja utvrđeno je da se razina urata smanjila na normalnu razinu. Druga je studija na dobrovoljcima 5 sati nakon konzumacije trešanja utvrdila značajno smanjenje razine urata u plazmi. Osim toga, pokazalo se da se u tih 5 sati povećalo izlučivanje urata urinom. Studija novijeg datuma potvrdila je takva razmišljanja. Naime, prema istraživanju provedenom na 633 ispitanika oboljelih od gihta i objavljenom u časopisu Arthritis & Rheumatism, dvodnevna konzumacija trešanja smanjuje rizik za pojavu napadaja gihta za 35%.
Istraživanja su pokazala da trešnje, posebno slatke, izvrsno popravljaju raspoloženje jer snižavaju razinu kortizola, a time i anksioznost. U svježem stanju trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti, ali i sok od trešnje se pokazao vrlo koristan sportašima jer može umanjiti mišićnu bol nakon trčanja.
Z.G.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev