POD OTVORENIM NEBOM 3: Na otoku

Dakle, došli smo i do samog otoka. Vi ga izaberite uzimajući u obzir njegove specifičnosti, prometnu povezanost s kopnom, cestovnu mrežu na otoku i naravno udaljenost vaše lokacije od prve civilizacije na otoku, čitaj trgovine.

Kad smo već kod trgovine, ne bi bilo loše saznati ni njeno radno vrijeme ako je ikako moguće, jer trgovine na otocima su rijetko viđena pojava sa još čudnijim radnim vremenom. Samo za vašu informaciju a to ste možda i sami već primijetili, u vrijeme kada trajekt pristaje u luku gdje je trgovina, a to je nekoliko puta dnevno, trgovina se zatvara i ne radi jer su svi djelatnici na istovaru/utovaru robe.

Imate otok, imate plan, imate pun ruksak, vrijeme je da se krene….

Prije samog polaska i zadnje što ćete učiniti jest pogledati vremensku prognozu.

Da biste bili sigurni da idete, morate dobiti blagoslov  neba, to vam je bar jasno.

Za naše otoke imate DHMZ i ALADINA, trodnevna prognoza je ono što vas zanima, prognozirati dalje od toga je gatanje i vračanje. Aladin je dobar, pošto vam se tamo prikazuju oborine, vjetar i njegov smjer. Za one željne preciznije prognoze, možete posegnuti za Skandinavcima. Barem oni znaju što je vrijeme.

Njihov yr.no forecast na koji možete ući i preko naše crometeo.hr mreže, sasvim je dovoljan da vidite čisto i jasno. Ako vam je nešto sumnjivo i niste baš sigurni da će biti stabilno vrijeme, ponesite mali kišobran, nebrojeno puta me spasio u prirodi i mogu vam reći da je puno bolji izbor od kabanice.

I tako ste vi došli na otok i bacili se u potragu za svojim mjestom za boravak, svojom idealnom uvalom. Iako ste već odredili gdje ćete spustiti ruksake, dobro je malo pronjuškati uokolo da se uvjerite da ste izabrali najbolje. Odnosno, da niste izabrali najgoru poziciju. Jer koliko god vi bili mobilni i aktivni, često mjesto na koje dođete bude i mjesto na kojem ćete noćiti. Zaboravite ono; ovdje ćemo se kupati, a za spavanje ćemo tražiti novu lokaciju, zaboravite to, barem za prvi put.

Kada dođete na lokaciju prvo pogledajte susjedstvo; da niste u nečijem masliniku, da niste u nečijem polju ili blizu dvorišta kuće. Da ne budete kao one ekipe iz Survival dokumentaraca koje noće 20 metara od civilizacije, a prave se kao da su miljama daleko od ikoga.:)

Otočani su vrlo osjetljivi na svoje parcele i makar vam se nešto i ne čini ograđeno suhozidom dobro pogledajte prije nego što zauzmete mjesto. I najmanji tragovi poput drvene stolice u krošnji masline, bačve s vodom i sl upućuju na to da to mjesto netko posjećuje.

Ako ste se odlučili za mjesto tik uz more, pripazite pak na udaljenost od mora; valovi, plima, nevrijeme, kapljice šibane vjetrom vrlo su iritirajuće naročito ako im je šator izložen čitavo vrijeme.

Ako to mjesto ima prirodnu zavjetrinu, dobro; uvale, pod stijenama, kraj suhozida, pod stablom bora (borove iglice su idealna izolacija i podloga).

Jer dobro se sjetiti; danju je kraj mora ugodno i rashlađujuće, no noću zbog blizine mora, uvijek je hladnije.

Dnevni boravak na otoku čini vam dvije trećine vašeg ukupnog boravka i vezan je za kupanje, sunčanje, ležanje u hladu. Ako nemate hlada, napravite ga, sada imate priliku da otvorite ruksak; od vreće za spavanje ili viseće ležaljke, konopa i grana.

Samo da se malo osvrnem i na improvizaciju, jer ona je vrlo bitna na otoku. Nije stvar u tome koliko ste toga ponijeli ili da li ste nešto zaboravili, vi ćete uvijek biti u situaciji da nešto improvizirate. Bilo kada, bilo što može poslužiti.

Ja bih čak na to gledao ovako; priroda je sjajan fenomen kojeg su ljudi svojim izumima pokušali ublažiti. Sve ono što nisu uspjeli, to je improvizacija.

Za dnevnog boravka na otoku možemo; istražiti obalu i napraviti malu vršu za kozice ili jednostavno možemo činiti ništa, ležati u hladu i kupati se. Dobro je fotografski upamtiti obalu i okolne putove jer kada padne noć to će nam dobro doć’.

Postavljanje viseće ležaljke između dva stabla, prvo zahtijeva da se dobro odmjeri dužina same ležaljke, uračuna dužina konopa i tek se onda veže za stabla. Konope uvijek poduplajte i vežite po mogućnosti iznad neke grane ili izrasline na stablu jer u slučaju opuštene ležaljke konopi će skliznuti dole i u tren posla ste na podu. A tu dolazimo do druge činjenice; neka je tlo ravno i bez kamenja ispod ležaljke. Moj savjet vam je da ležaljku uvijek napnete između stabala u položaj koji najviše sliči vašem krevetu kako vam leđa ne bi osjetila veliko udubljenje.

Za zamku za kozice, koje su usput rečeno odlična ješka za većinu riba našeg priobalja, potrebna nam je plastična boca i nož. Tamo gdje se grlić boce sužava, prerežemo plastiku, obrnemo odrezani dio i opet ga vratimo u bocu. Na dno postavimo malo kruha, morske trave i nešto kamenčića, tako da plašljivoj kozici ne bude ništa sumnjivo. Sistem je vrlo jednostavan; bocu sa obrnutim grlom postavimo u plićak i odemo. Kozice će ući u bocu i hraniti se no izaći neće znati. Boca se provjeri kroz neko vrijeme i u slučaju da ima nešto unutra imamo odličnu ješku i možemo baciti udicu pred sumrak.

Vrijeme je za postavljanje šatora, u slučaju više njih, prostor mora biti dovoljno prostran kako bi se između njih moglo nesmetano prolaziti, uzmite u obzir i distancu za privatnost (čitaj hrkanje). Podloga na kojoj postavljate šator neka je dobro očišćena, zemljana i ravna, ako je tlo posuto borovim iglicama, još bolje.

Nema velikog pravila za postavljanje šatora,  ja preferiram otvor okrenuti put mora kako bih osjetio miris i svježinu mora, kao i odsjaj zvijezda i mjeseca. Noge postavljam na ulaz, a glava ide dakle, suprotno od mora. U slučaju da okrenete otvor šatora prema unutrašnjosti, spremite se na noćne zvukove šume i mala sitna kretanja beštija koje su tu nađu. Naprotiv, monotoni ritam mora brzo uljuljka u san.

Gladni smo?

Prijedlog morske večere; prošećite obalom, skupite priljepke sa stijena, morske pužiće, volke, školjke, rakove (žbirce), ružmarin i lovor uvijek možete naći u prirodi. Sve to fino stavite u tećicu, u slučaju da nemate soli zagrabite dcl mora i pomiješajte s pitkom vodom. Stavite na plinsko kuhalo, dodajte šaku riže i imate pravu poslasticu. Na kraju začinite sa uljem i limunom, ako ste ga ponijeli.

Samo mali osvrt na neke praktične stvari za ponijeti;

Mali kišobran koji stane u ruksak – u slučaju kratkih nevera ili prolaznih ljetnih pljuskova, otvoriš ga, zatvoriš i gotovo. Kabanice i ostala pokrivala ostaju mokra kao što ste i vi ispod mokri radi kondenzacije i isparavanja tijela.

Štipalice- vrlo su praktične, što je bitno ne zauzimaju puno prostora, a služit će sušenju robe na konopu ili da se nešto zakvači na konop.

Limun-kao dodatak hrani, za napraviti limunadu, izvor vitamina i zadnje; kao sredstvo za čišćenje i uklanjanje jakih mirisa pogotovo na rukama. Zašto ovo govorim; i sami znate da nakon dan-dva provedenih u prirodi, higijena  pada na najnižu razinu i cijeli ‘dajete’ po moru. Malo limunskog soka (voda i limun) služit će vam kao dezodorans, sapun i piće. Fantastično.

I na kraju svijeća; kada padne noć, dobro vam dođe jednu upaliti i postaviti je u sredinu umjesto da sa naglavnim lampama jedni drugima stalno svijetlite u oči, dok razgovarate ili jedete.

Sve su ovo stvari koje ne zauzimaju puno mjesta u vašem ruksaku stoga ih vrijedi ponijeti.

Improvizacija

Ako niste ponijeli čašu ili tanjur; uzmite jednu praznu plastičnu bocu i odrežite onoliko koliko vam treba da dobijete čašu ili zdjelu iz koje ćete jesti.

Ako želite improvizirati kuhalo, morate samo malo prošetati po obali i pronaći kakvu okruglu ili pravokutnu limenku. To neće biti teško; obale su često prepune smeća – od naplavina i konopa pa sve do limenki i plastike. Podsjetnik na ljudski nemar.

Kada ste našli limenu kutiju (što širu i što višu), treba vam još samo karton i jedna svijeća.

Princip je slijedeći. Izrežite karton na dugačke trake čija će širina biti pola visine limene kutije. Kartonske trake zamotajte i stavite uspravno u kutiju tako da s njima pokrijete cijelo dno kutije i da te kartonske role budu do pola visine limene kutije. Dobro ih natiskajte da između njih ne bude ništa slobodnog prostora. Potom zapalite svijeću i počnite kapati vosak po kartonskim rolama. Dobro ih navoštite, nemojte štedjeti na vremenu, što dulje to radite dulje će poslije gorjeti. Kada ste završili ubacite ostatak svijeće u limenu kutiju i sve će se zapaliti. Karton natopljen voskom davat će vam dug i postojan plamen. Tećicu stavite na rubove limenke no pazite da ostane zraka ispod da se vatra ne bi ugasila; to možete postići stavljanjem kamenja na rub limene kutije i na to stavite tećicu.

Moje prvo improvizirano kuhalo, gorjelo je 30 min i zakuhalo vodu za cca 7- 8 min. Sasvim dovoljno.

Noć

Kada idete spavati, pobrinite se za svoje logorište i hranu. Ne želite da vam noću dolaze nepoznati posjetitelji privučeni mirisom ili ostacima hrane.

Gradele očistite i zakačite na stablo, hranu zavežite u vreću i također zakačite na stablo. Nemojte slučajno da nešto ponesete sa sobom u šator, u slučaju da noću ogladnite. U šator, osim vode i naglavne lampe ne treba ništa unositi.

Smeće također zakačite na stablo i to podalje od logorišta; često sam nailazio na svakakve tragove životinja koje su se noću približavale; Puhovi, vjeverice, miševi, mravi, ježevi, zmije, nametljivi mungosi (prošireni s otoka Mljeta gdje su uvezeni kao tamanitelji zmija), mufloni te veprovi. Autor ovih redaka se posebno može pohvaliti susretom sa veprovima koji su privučeni mirisom hrane, u sam cik zore osvanuli pred kampom…no, o tim fantastičnim pričama, nećemo ovdje.

Uglavnom, nećete često viđati navedene beštije jer, činjenica je, da smo mi ljudi, invazivna vrsta i da iza nas ostaje  sve manje životinja.

No ipak, budite uredni u prirodi i ne ostavljajte hranu svugdje.

I za kraj mali osvrt na škraping

Iliti radnje povezane s  oštrim kamenim hridima. Škraping je multipraktik;

Izvrsna je vježba za buđenje i odličan nadomjestak za jutarnju kavu; nekoliko minuta hodanja  po oštrim stijenama i razradili smo motoriku i mišiće te probudili sva čula i osjetila.

Izvor je hrane; rakovi, priljepci, riba sve se to može naći tijekom škrapinga

Izvor soli;  često se po malim škrapama može naći talog soli kada morska voda    ishlapi na suncu,

Izvor ozljeda;  zato pažljivo.

Jer Yin i Yang su suprotnosti koje počinju istim slovom kao što i mi počinjemo sve s istom namjerom pritom često ne znajući kako će završiti; ni ono dobro, ni ono loše.

No bitno je ono s čime počinjemo dan, a to je namjera da postanemo ljudi dobrih navika.

I stoga,

Pravi morski pozdrav!

PROČITAJTE JOŠ:

POD OTVORENIM NEBOM: Ruksak 2. dio – Oprema za noćni boravak, hrana i piće

VIR Otok idealan za kampiranje