>
Nastanak siga dio je procesa okršavanja kojim nastaju špilje i jame. Nastaju djelovanjem vode a mogu sadržavati jedan ili kombinaciju više od tri stotine minerala. Najzastupljeniji špiljski minerali u hrvatskim špiljama jesu kalcit, aragonit i led. Dok rastu u njih se mogu uklopiti i mnogi drugi minerali, prašina iz zraka i organski materijal, od spora i zrnaca peluda do kostiju.
Sige razlikujemo ponajprije po obliku, te po načinu na koji nastaju (kapanjem vode, slijevanjem preko zidova, rasprskavanjem, rastom kristala na površini jezera, taloženjem u podvodnim sredinama i dr.). Do sada je u svijetu izdvojeno čak trideset osam različitih tipova siga, od kojih su neki izuzetno rijetki. Najčešći oblici siga i neke rijetke sige koje se javljaju u hrvatskome kršu jesu stalaktiti, stalagmiti, stalagmati (stupovi), zavjese, heliktiti, špiljsko mlijeko, kaskade, kristali i saljevi.
Stalaktiti su najpoznatiji tip siga. Rastu („vise“) od stropa prema podu špilje. Veličina, oblik, tekstura i sastav površine stalaktita rezultat su mnogih čimbenika: brzine kapanja, strujanja zraka, isparavanja, vlažnosti, temperature, koncentracije otopine, hidrostatskog tlaka, parcijalnog tlaka CO2 u otopini i u atmosferi špilje.
Stalagmiti su sige koje s poda podzemnih prostora rastu prema gore. Najrazličitijih su oblika, a nastaju kapanjem vode sa stropa ili sa stalaktita iznad njih. Obično imaju zaobljen vrh, a i veći promjer od pripadajućih stalaktita iznad njih.
Kada stalagmit naraste toliko da se spoji sa stalaktitom, nastaje stalagmat (stup), koji može biti ogromnih dimenzija.
Saljevi su također vrlo česte sige. Njihov oblik može biti vrlo različit, ovisno o podlozi na kojoj nastanu. Saljevi nastaju polaganim slijevanjem tankoga sloja vode po širokoj površini, pri čemu CO2 izlazi iz otopine u zrak pa se kalcit kristalizira. Rast saljeva odvija se u tankim slojevima, koji mogu biti vrlo različito obojeni, ovisno o promjenama sastava otopine iz koje se talože.Sige se koriste u paleoklimatskim istraživanjima. Paleoklimatologija je znanstvena disciplina koja istražuje klimatske promjene u prošlosti. Informacije o tim promjenama zapisane su u fizikalnim, kemijskim i organskim značajkama siga. Poprečni presjek sige omogućuje rekonstrukciju nekadašnjih klimatskih uvjeta, odnosno može dati odgovor na pitanja o prostornoj i vremenskoj varijabilnosti klime i o brzini i uzrocima prirodnih klimatskih promjena, a više o ovoj temi pročitajte OVDJE.
Sponzorirani sadržaj
PROČITAJTE JOŠ:
Podzemni svijet krša: Speleologija
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev