POSLJEDICE FUKUSHIME Trebamo li strahovati od kontaminirane hrane iz Tihog oceana?

Ministarstvo poljoprivrede obavjestilo je potrošače o opozivu proizvoda OkinaWa Kombu alge (kelp) iz Japana, radi povećane količine mikroelementa joda. Utvrđena količina joda premašuje EFSA-inu preporučenu dnevnu dozu te može predstavljati rizik po zdravlje potrošača. Pitali smo Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede radi li se o radioaktivnom jodu, posljedici katastrofe u japanskoj nuklearki Fukushima 2011. godine i provjerava li se uvezena morska hrana iz Tihog oceana na radijaciju?

Utvrđena količina joda u proizvodu „OkinaWa Kombu alge (kelp), 50g, najbolje upotrijebiti do: 31.10.2020., podrijetlom iz Japana“  premašuje EFSA-inu preporučenu dnevnu dozu te može predstavljati rizik po zdravlje potrošača. Izvijestili su iz Ministarstva poljoprivrede i upozorili da proizvod nije u skladu s Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Opasnost od bolesti štitnjače, hipotireoze ili hipertireoze

Na naše pitanje radi li se o radioaktivnom jodu, iz Ministarstva nam je odgovorio  Alen Petričević, dr.med.vet.univ.mag.med.vet.

– Obavijest za potrošače koju navodite odnosi se na obavijest za informaciju 2019.3209 koju smo zaprimili od Republike Slovenije putem EU RASFF sustava isključivo zbog utvrđene povećane količine mikroelementa  joda.  Prema procjeni rizika kojeg je napravila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu  prekomjeran unos joda može uzrokovati funkcijske poremećaje štitnjače u osoba koje imaju već postojeću bolest štitnjače, ali i u zdravih osoba, djece, fetusa i novorođenčadi. Kao posljedica prekomjernog unosa joda može se razviti hipotireoza ili hipertireoza te iz toga razloga predmetni proizvod predstavlja određeni rizik po zdravlje ljudi. Dakle, u ovom slučaju se ne radi o radioaktivnom jodu već o prekomjernom sadržaju joda koji  je inače prirodni sastojak ovih algi.

Veliki strah od ozračene ribe u Japanu, Južna Koreja zabranila uvoz

Slučajno je istog dana objavljena vijest koju su prenijele svjetske agencije o strahu japanskih ribara da tvrtka Tepco (Tokyo Electric Power Company) u čijem su vlasništvu nastradali reaktori u Fukushimi, ponovno radioaktivnim elementima zagađenu otpadnu vodu ispuštaju u more.

Prošlogodišnji ulov tamošnjih ribara iznosio je samo 16% razine prije krize, dijelom i zbog nevoljkosti javnosti da jede ribu ulovljenu s područja prefekture Fukushima.

Južna Koreja zabranila je uvoz morskih plodova iz Fukušime još 2013. godine, a Japanu su uputili i diplomatsku notu u kojoj tvrde da bi ispuštanje kontaminirane vode predstavljalo “ozbiljnu prijetnju” morskom okolišu. Japan je ove optužbe odlučno odbio.

Dužnosnici za ribarstvo u Fukušimi ističu da primjenjuju strogi režim ispitivanja koji zabranjuje prodaju bilo koje morske hrane koja sadrži više od 50 bekerela radioaktivnog materijala po kilogramu – mnogo niži prag od norme od 100 bekerela po kilogramu koja se primjećuje u ostatku Japana.

No Tepcov napredni sustav za obradu tekućina uklanja iz vode visoko radioaktivne tvari, poput stroncija i cezija, ali sustav ne može filtrirati tritij, radioaktivni izotop vodika. Pored toga, Tepco je prošle godine priznao da voda u svojim spremnicima pored tritija sadrži još onečišćenja, piše britanski Guardian.

„Hrvatska kontrolira hranu na ionizirajuća zračenja“

Iz gore navedenog je jasno kako treba biti na oprezu kad uvozimo hranu, pa smo stoga pitali provjerava li se uvezena morska hrana iz Tihog oceana na radijaciju?

– Što se tiče vašeg upita po pitanju provođenja kontrola na ionizirajuća zračenja u hrani, naglašavamo da se na razini RH provodi Plan uzorkovanja hrane životinjskog podrijetla. Predmetni plan se donosi na godišnjoj razini, a njime je obuhvaćeno i službeno uzorkovanje hrane životinjskog podrijetla u svrhu utvrđivanja ionizirajućeg zračenja u hrani. Cilj Plana u ovom smislu je utvrditi poštuju li subjekti u poslovanju s hranom odredbe zakonodavstva o hrani podvrgnutoj ionizacijskom zračenju u skladu s Pravilnikom o hrani podvrgnutoj ionizirajućem zračenju (Narodne novine, broj 38/08).

Dakle, hrana se pretražuje na ukupnu prosječnu apsorbiranu dozu ionizirajućeg zračenja podrijetlom iz poznatih izvora zračenja standardiziranim i validiranim metodama sukladno članku 13. navedenog Pravilnika. Nastavno na navedeno  i proizvodi ribarstva se također podvrgavaju pretragama u svrhu utvrđivanja ionizirajućeg zračenja – odgovorio nam je dr. Alen Petričević.

Iz jedne od stručnih studija na ovu temu, citirane u znanstvenom časopisu Science Daily, u članku: “Lessons Learned and Consequences of the Fukushima Daiichi Nuclear Power Plant Accident, 5 Years Later”, međunarodni stručnjaci su zaključili da brzi radioaktivni raspad joda-131 (jedan od glavnih radioaktivnih izotopa) u blizini elektrane doprinose čimbenicima niskog praga izloženosti morskih organizama radijaciji. No, novije studije pokazuju različite razine radijacije u pojedinim ribama. Razlog više za zabrinutost i višestruke provjere prije konzumacije hrane s ovog područja.

D.G.