POSLJEDICE UZGAJALIŠTA? Stanovnici Rave: “Previše kaveza, more je masno i mutno, nestaju vrste”

RAVA – Stanovnici otoka Rave žale se na posljedice koje, kako kažu, ostavlja uzgoj ribe iz obližnjih kaveza Cromarisa. Spominju da prljavština svakim korentom stiže u uvale Marnjicu, Grbačinu i Grbavač, u moru se ne vidi već na 5 metara dubine, da ljeti kupači bježe od masnih mrlja, masne tvorbe se lijepe na mreže, a nestaju i pojedine vrste iz mora, dok se druge neuravnoteženo debljaju. Dobili smo i odgovor iz prozvanog uzgajivača riba. Cromaris tvrdi da se drži svih zakonskih odredbi pa i onih vezanih za očuvanje okoliša.

Stanovnici upozoravaju da su više puta upozoravali ovu tvrtku, no da nitko nije došao čistiti, pokupiti nečistoće i slično, već da je njihov jedini odgovor bio: “radimo po zakonu”.

Pismo koje nam je uputio stanovnik Rave, prenosimo u cijelosti:

– Evo da iznesem problem svoga škoja. Šporkica iz Cromarisovih kaveza koja sa korentom svakodnevno dolazi na otok Ravu, u uvale Marnjicu, Grbačinu, Grbavač… Kad je lito, kupači izlaze iz mora puni te masti. Osim tih masnih mrlja, cili kanal ispod površine do dna ima neke sluzave tvorevine koje se lijepe na mriže, vrše i ostale ribolovne arte. Dno se veliku vecinu godine ne vidi vec na 5 m dubine. U zimi se šalimo (ali to je istina), da kad idemo rapalati na lignje da lovimo zadnjih godina puno manje nego prije, jer i ta lignja više ne vidi kroz tu šporkicu tako daleko kao i prije, pa se ne baca na varalicu.

Između uvale Marnjice i Grbačine je uvik bilo ježeva u tolikom broju, da se nismo ni kupali na punti. Sad nema NITI JEDNOG! Neke morske trave koje su bile od kad pamtimo, jednostavno su nestale, a neke koje nikad nisu bile u Ravskom kanalu, sad su se udomaćile. Takvih trava ima u Zadru di je zagađenje neusporedivo veće – piše nam ovaj Ravljanin.

“Nestalo više od 70% spužvi, doplitalo na stotine metara plastičnih cijevi”

– Spužve sumporače koje su imale svoju koloniju na grotama na mulevima u uvali Grbačini su nestale u više od 70%. Jednostavno gnjile i ugibaju. Po velome jugu zna doći puno vreća od riblje hrane sa kaveza. Kad je orkan juga, pokida kaveze kod Žmana na Dugom otoku, na stotine metara plastičnih cijevi je došlo do Rave. More ih je izbacilo na kraj i tako su stajale misecima. Nitko iz Cromarisa nije doša pokupiti to, tek nakon naših telefonskih molbi koje smo im uputili.

I sad bi ovako mogli nabrajati još, ali i ovo je pametnom dosta. Iz Cromarisa tvrde da rade po svim propisima. Možda i rade, ali očito je da ovolika količina ribe i kaveza nije za mali uski Ravski kanal. Zlobnici će sada reći da samo grintamo, a s druge strane bacamo mriže i lovimo ribu koja pobigne iz kaveza. A neka nam kažu zašto ne bi? U ovim teškin vrimenima za sve nas, svaka kuna od prodaje dobro dođe stanovnicima Rave, što je logično. Ali mi domaći, otočani, Ravljani (koje su naši stari učili i naučili loviti ribu i prije kaveza) znamo ćepati ribu i bez njih. I kvalitetnija je riba bila sama po sebi.

Sad recimo bugvica nema 6-7 do 10 deka, sad bugva ima 0.5 kg, puna je masti, ne samo oko droba, nego i ispod kože i po mesu. Ušate u Žalima imaju po 70 deka, debele su, pune sala i mekane, ribe iglice ima i preko kila. Jedan stari ribar je ćepa 3 modraka. Bilo ih je 2.5 kg, masni i nejestivi! A svak ko pozna tu ribu zna da je modrak riba od 10-15 deka max.

Ima tu još toga, ali neda mi se pisati. Kaveza bude i preko 50 u našem kanalu koji je širok samo kilometar. To je sramota! Mi nismo protiv marikulture, ali triba se znati di se i koliko kaveza stavlja. Taj kanal nas hrani generacijana, zbog tirkizne boje mora ljudi koji su dolazili na Ravu su ostajali bez daha, dno se vidilo na 17 m dubine. Sad toga više nema. Kapitalizam nas uništava malo po malo. Država nam je postala zla maćeha, a Cromaris neprijatelj broj jedan – detaljno opisuje ovaj stanovnik Rave.

Slično nam je opisao i jedan ribar s Rave prije 8 mjeseci, kad je snimio blatnjave i smrdljive mreže, pune mulja koje je izvukao s dna Ravskog kanala.

Cromaris: “Nama je u interesu da more u kojem uzgajamo ribu bude maksimalne čistoće”

Cromarisu smo poslali pisani upit da se očituju o ovom problemu. Evo i njihove strane priče:

– Cromaris d.d. ne samo da se drži svih zakonskih odredbi pa i onih vezanih za očuvanje okoliša, već je certificiran najzahtjevnijim svjetskim certifikatima za očuvanje okoliša kao što su ASC, Friend of the Sea i drugi. Ti certifikati koje izdaju najeminentnije europske certifikacijske kuće poput talijanskog DNVa, švicarskog SGSa i drugih od nas zahtjevaju puno strože ponašanje i ostvarivanje puno boljih ekoloških pokazatelja od onih koji su propisani zakonom.

Da vam ukratko objasnimo kako to izgleda:

–          svako naše uzgajalište ima napravljenu Studiju utjecaja okoliša koja propisuje prvo količine uzgoja koje su dozvoljene na pojedinom području čega se strogo pridržavamo, a drugo propisuje monitoring svakih 6 mjeseci kojim se ispituje kvaliteta mora i kvaliteta dna na uzgajalištu po definiranim parametrima – ti parametri se uspoređuju sa referentnim točkama izvan uzgajališta i definirane su brojčano granice od kojih ne smiju odstupati jer se u suprotnom gubi pravo uzgoja – svi pokazatelji naših uzgajališta pokazuju poslovanje u skladu sa parametrima definiranim u studijama utjecaja okoliša

–          ASC certifikat definira dodatne parametre (kao što su AMBI indeks, Redox potencijal i drugi) koji se dodatno moraju zadovoljiti u definiranim granicama (također se uspoređuju sa referentnim točkama izvan uzgajališta), u suprotnom se gubi ASC certifikat – Cromaris za sva svoja uzgajališta ima ASC certifikat i po tome je jedinstvena tvrtka u svijetu jer to niti jedna druga tvrtka u proizvodnji brancina i orade nije uspjela dostići u smislu očuvanja okoliša

Cromarisu je u interesu da more u kojem uzgaja ribu bude maksimalne čistoće, tako radimo i uvijek ćemo tako raditi i to pokazuju sve znanstvene analize i certifikati – pojasnio je u odgovoru direktor društva Cromaris d.d., Goran Markulin.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

VIDEO Ribar izvadio mreže pune smrdljivog mulja, sumnja na uzgajalište: “Umire nam dno, nestaju vrste”