Prekogranična suradnja za očuvanje bioraznolikosti morskih sustava

„Ako je malo dobro, puno mora da je još bolje“ – barem je tako kada pričamo o bioraznolikosti. O šarolikoj i bogatoj raznovrsnosti živih bića na Zemlji, zbog koje svi postojimo. Od oku-nevidljivih mikroorganizama do nekoliko-metara velikih životinja – vjeruje se da na Zemlji postoji oko 8,7 milijuna vrsta – otkrivenih i neotkrivenih. Od toga se u oceanima i morima procjenjuje da obitava 200,000 vrsta, s time da bi stvarni broj mogao biti i veći jer su znanstvenici istražili tek 5 % oceana. I dok se pitamo što se krije u preostalih 95 %, „ovo malo“ otkrivenog plavetnila kao da zanemarujemo jer je ono kontinuirano pod velikim pritiscima.

Naime, ljudske su aktivnosti doprinijele alarmantnom gubitku bioraznolikosti, povećavši, prema nekim izvorima, stopu izumiranja vrsta za 1000 puta (u odnosu na onu stopu po kojoj bi se to prirodno događalo). Taj povećani rizik od izumiranja uglavnom je posljedica uništavanja staništa, klimatskih promjena, onečišćenja, sidrenja, invazivnih vrsta i prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa. Jedna od posebno problematičnih aktivnosti je masovni nautički turizam. Premda je za Hrvatsku ekonomski vrlo važan, nautički turizam velika je prijetnja bioraznolikosti Jadranskog mora, o čemu posljednjih mjeseci nastojimo informirati javnost u sklopu kampanje A di se ti sidriš?.

Da bi se uspješno riješile/umanjile prijetnje bioraznolikosti, kao što su nautički turizam, neodrživo ribarstvo, neodgovorno gospodarenje otpadom i slično, potrebna je suradnja između zemalja, a pogotovo onih koje dijele morsku granicu. Jer premda ljudi imaju iscrtane granice, more ih ne poznaje i sve loše što se događa npr. u Hrvatskoj, pogađa Italiju i obrnuto.

Kick-off sastanak projekta u Brindisiju

Upravo zato su Hrvatska i Italija zajedničkim snagama pokrenule Interreg projekt ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas. Ovim projektom nastojat će se smanjiti pritisak na biološku raznolikost i definirati zajedničke alate i strategije za očuvanje prirodne baštine i krajolika na području Jadrana. Prioritet su zajedničke zaštićene vrste i staništa, odnosno jadranska blaga, kako smo ih mi iz Sunca i partneri na projektu nazvali 11. rujna na kick-off sastanku projekta u Brindisiju.

Predstavnici Upravljačkog konzorcija Torre Guaceto (ujedno i vodeći partner), Općine Fano, Regionalnog parka Po Delta Veneto, Javne ustanove More i krš, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Sunca okupili su se prvi puta – od početka projekta – uživo, ne bi li raspravljali o odrađenim i planiranim aktivnostima na projektu.

Nakon kratkog uvodnog predstavljanja svih partnera i projektnih aktivnosti za koje su zaduženi, Marin Miletić iz Zajedničkog tajništva Interreg programa Italija – Hrvatska predstavio je temeljne principe administrativnog i financijskog upravljanja projektom.

Raspravljalo se i o radnim paketima projekta te aktivnostima i pripadajućim budžetima partnera.

– Prvi cilj nam je poboljšati bioraznolikost i kvalitetu okoliša. Kako? Pomoću integriranih pristupa i zajedničkih aktivnosti, iz kojih ćemo moći stvoriti alate koji podržavaju dugotrajni održivi rast programa i osmišljavanje planova očuvanja. Plan nam je i povećati znanje o prioritetnim staništima i vrstama te poboljšati razinu njihove zaštite. U tu ćemo svrhu provesti zajedničke pilot akcije koje testiraju dugoročno očuvanje okoliša. Konačni je cilj razviti strategiju za bolje upravljanje lokalitetima Natura2000 i stvoriti sinergije mjera očuvanja između zemalja Jadrana. – podsjetila je okupljene Mariantonietta Pinto iz Upravljačkog konzorcija Torre Guaceto.

Kampanja za zaštitu vrsta i staništa

Jedna od prvih već započetih aktivnosti projekta uključuje Sunce i koordinaciju prekogranične komunikacijske kampanje „Jadranska blaga“. Pod sloganom „Svaka vrsta je važna, svako stanište je bitno“, cilj kampanjepodizanje je svijesti o tri staništa i tri vrste koje su prisutne na Jadranu.

– Riječ je potopljenim i djelomično potopljenim špiljama, muljevitim i pješčanim dnima koja nisu prekrivena morem u vrijeme oseke i livadama posidonije. Po pitanju vrsta, bavit ćemo se očuvanjem njorke, morskog kulika i glavate želve. Ovom kampanjom želimo podići svijest o navedenim staništima i vrstama – posebice u školama te među turistima i mladima. – istaknula je Vida Zrnčić, voditeljica projekta u Suncu.

Na temelju osmišljenih planova očuvanja partnera i komunikacijske kampanje „Jadranska blaga“, Sunce će uskoro organizirati prekograničnu radionicu. Radionica je ponajviše usmjerena na druga zaštićena područja jadranskog obalnog područja te joj je cilj na temelju postignutih projektnih rezultata predložiti model koji bi se mogao primijeniti za planove očuvanja i na drugim područjima.

Posjet morskom zaštićenom području Torre Guaceto

Izuzev ovog sastanka, partneri su dobili priliku posjetiti Torre Guaceto, prirodni rezervat i zaštićeno pomorsko područje smješteno uz obalu Jadranskog mora, u području Gornjeg Salenta, između gradova Ostuni i Brindisi. Naziv dolazi od starog vidikovca, koji je dio sustava obalnih vidikovaca koji su štitili teritorij Apulije od potencijalnih pomorskih napada i za čiju je izgradnju zaslužan Sveti rimski car Karlo V (1500-1558).

Ono što danas ovaj rezervat čini toliko posebnim, kako nam je istaknuo glavni partner projekta, jesu raznolikost vegetacije mediteranske makije i značajan broj različitih životinjskih vrsta. Torre Guaceto je zapravo jedan od najbogatijih ekosustava Mediterana u pogledu bioraznolikost.

U sklopu rezervata postoji čak i Centar za oporavak morskih kornjača Torre Guaceto, smješten u Punta Penna Grossa. Aktivnosti Centra, poput spašavanja, njege i rehabilitacije kornjača, usmjerene su na zaštitu i očuvanje ove, za morski sustav, izuzetno vrijedne vrste.

– Kod morskih kornjača, uključujući glavate želve, spol kornjača određuje se prema temperaturi pijeska u koji su jaja položena. Više temperature tijekom inkubacije dovode do većeg broja ženki, dok niže temperature rezultiraju većim brojem mužjaka. Porastom globalnih temperatura zbog klimatskih promjena, postoji zabrinutost da bi se mogao stvoriti neodrživ omjer spolova, što bi dugoročno moglo utjecati na populaciju želvi. Upravo je to odličan primjer informacija koje želimo podijeliti s ciljnim grupama projekta. – prepričava Zrnčić.

Uz nezaobilazan posjet kornjačama, neka od posjetiteljima posebno privlačnih aktivnosti je ronjenje. Naime, more koje okružuje rezervat prozirno je i tirkizno, a podmorje pješčano, ispunjeno koraljnim formacijama i livadama Posidonia oceanica, koje su ključne za mediteranski morski ekosustav i na čijem očuvanju Sunce radi već više od 20 godina.

Livade posidonije veliki su proizvođači kisika, čuvari obale od erozije, izvor hrane, ali i stanišni morski tip koji pruža pogodno mjesto za razmnožavanje i odrastanje brojnih organizama. Zbog svoje važnosti za morski ekosustav i osjetljivosti (spororastuća vrsta kojoj je velika prijetnja slobodno sidrenje brodova), posidonija je zakonom zaštićena u Hrvatskoj. Ova vrsta, koja je ujedno i stanište, ima značajan utjecaj na očuvanje bioraznolikosti mora, a upravo je to ono što želimo zaštititi i ojačati ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas projektom i ovim prekograničnim partnerstvom, poručuju iz Udruge Sunce.

D.G.