PRIČA O JADROLINIJI: 70 joj je godina tek

RIJEKA – Nezamjenjivu ulogu u životu stanovnika otoka i primorskih gradova, kao i njihovo međusobno povezivanje ima ova tvrtka koja je i sa sedam desetljeća na ramenima najpoznatiji nacionalni brodar.

– Naš osnovni alat su plovila, a od 1947. godine katamarani, trajekti i putnički brodovi Jadrolinije voze na i s otoka ljude – kaže predsjednik Uprave David Sopta.

– Majkama i očevima djece koja su otišla s otoka zbog obrazovanja i posla, brodovi u daljini radostan su znak povratka najmilijih u njihovo naručje – kazao je Sopta i zaključio da su Jadrolinijini brodovi naša morska autocesta kojom gosti iz cijelog svijeta dolaze vidjeti ovaj dio Hrvatske.

Svečana proslava osnutka Jadrolinije održat će se u utorak na večer u Rijeci, na brodu „Marko Polo“.

DUGOGODIŠNJA ČASNICA: „Jadroliniju poznajem u dušu“

Povodom okruglog rođendana, tražili smo i pronašli osobu koja tvrtku poznaje najbolje, iz prve ruke. Marica Njegovan bila je na naslovnicama novina u vrijeme se Jadrolinija stvarala i razvijala, pa je za Morski.hr ispričala svoju priču.

– U Jadroliniju sam primljena 16.11.1976. g. a  dan poslije sam se krcala na motorni brod  „Liburnija“ i svojstvu kadeta. Nakon godinu dana sam položila poručnički ispit i postala Treća časnica palube. Od 1982. sam počela raditi u Upravnoj zgradi i obavljala sam više poslova, a najduže sam bila profesionalno Povjerenik podružnice Sindikata pomoraca Hrvatske. U mirovinu sam otišla 2016. s radnog mjesta Referent obrane i zaštite od požara. Jadroliniju poznajem u „dušu“ – kaže gđa Njegovan.

Jesu li brodovi sporiji danas ili ljudi žive brže?

– Ovisi što se od brodova očekuje.  Nisam pobornik katamarana pa je za mene pitanje brzine vezano i za ekologiju, eroziju obale i mnoštvo pitanja. To nije tip broda za naše more. Nama trebaju brodovi tipa Postira s jakom, zatvorenom provom koja para more, a takvi se brodovi više ne grade. Postira i Tijat su 60 godišnjaci. Za nove brodove nisu spremne niti luke.

Točno je da bi čovjek koji stanuje na udaljenom otoku (Lastovo, Vis) trebao brže stići na kopno jer onaj tko putuje 2-3 sata njemu je dugo i to mu je izgubljeno vrijeme. Osobno mislim da bi za otoke trebali biti veći i maritimno bolji brodovi tako da bi se mogli suprostaviti čudima mora. Naš Jadran je vrlo zanimljiv i za čas promjeni raspoloženje, namrgodi te i zapuše orkanska bura ili jugo. Tada katamarani stoje a stari „car“ Lastovo krene i stigne gdje je naumio.

Flotu pod hitno obnoviti

Dobar brod nije nabavljen godinama. Trebaju nam hitno brodovi tipa Liburnije za udaljene otoke ali i vratiti duž obalnu liniju. Gašenjem te linije ugasila se okosnica Jadrolinije.

Domovinski rat je priča za sebe

Jadrolinija je odradila puno u povezivanju otoka i kopna i svjevernog i južnog Jadrana a ja volim reći da nije bilo nje, Dalmacija bi bila odsječena od Hrvatske. Nastradalo je 13 pomoraca, što u direktnom napadu na brodove što u postrojbama HV. Svaki izgubljeni pomorac je svoja priča.

Konkurencija

Doći će i pomesti Jadroliniju s dijela linija i tada ćemo se svi pitati kako i zašto. Sa nelojalnom konkurencijom imali smo posla 2004 godine. To nas nije ničemu naučilo. Izgubili smo 11 godina u kojima nismo napravili mnogo. Gasila se vatra ali se nije ugasio požar – zaključuje Marija Njegovan blic presjekom svog profesionalnog života u ovoj tvrtki.

I DALJE NAJJAČI IGRAČ

Tvrtka danas broji 1 700  zaposlenih, od čega 75% čine pomorci. Uz održavanje 34 koncesioniranih linija u Hrvatskoj i četiri linije u međunarodnom prometu, Jadrolinija omogućuje povezivanje hrvatskih otoka s kopnom i aktivno sudjeluje u realizaciji hrvatske turističke ponude. Brodovi tijekom ljetne sezone obavljaju preko 600 polazaka dnevno, a najfrekventnije linije održavaju se gotovo 24 sata na dan. Jadrolinijina flota trenutno broji 50 brodova i to, 34 trajekta za lokalne linije, 10 brzih putničkih brodova, 3 trajekta za međunarodne linije i 3 klasična broda.

KLJUČNE BROJKE

• 70 godina (20.1.1947. Jadrolinija je osnovana u Rijeci, a nasljednica je raznih udruživanja malih brodara obalne plovidbe još od 1872. godine)
• 34 linije u domaćem prometu
• 4 međunarodne linije (Zadar-Ancona, Split-Ancona, Dubrovnik-Bari i Bari-Bar)
• 80% godišnjeg broja prevezenih putnika i vozila u RH
• 1 700 zaposlenika (75% pomorci)

FLOTA OD 50 BRODOVA

• 3 trajekta s kabinama za noćenje za međunarodne linije
• 34 trajekata za lokalne linije
• 9 brzih plovila
• 4 klasična broda
• Ukupni kapacitet flote: 27 495 putnika i 3 824 vozila

REZULTATI SIJEČANJ – STUDENI 2017.

• Ukupno putnika: 11,8 milijuna
• Ukupno vozila: 2,9 milijuna
• Međunarodni promet: 200 000 putnika i 46 000 vozila
• Lokalne linije (koncesionare linije u domaćem prometu): 11,6 milijuna putnika i 2,8 milijuna vozila
• Usporedba ukupnih rezultata s istim razdobljem 2016. godine: prosječni rast od 7%

D.G.