>
Ribe poput inćuna, skuša, srdela, papalina, tune, šnjura, poznate kao “plave ribe,” odnosno ribe selice, mogu u toplijem dijelu godine, uslijed povišene temperature (>21,1 °C), izazvati trovanje.
Navedene vrste sadrže visoku razinu esencijalne aminokiseline (histidin), koja se u ribi, zbog neprikladnog skladištenja i djelovanja bakterija (naročito Morganella morganii, Klebsiella pneumoniae i Hafnia alvei), pretvara u histamin, poručuju iz pulskog Aquariuma.
Količina od 20 miligrama histamina u 100 grama ribe može prouzročiti trovanje kod čovjeka.
Bakterije koje su povezane s nastajanjem histamina uglavnom su prisutne u morskoj vodi.
Prirodno stanište su im škrge i crijeva živih riba, a svoje domaćine ni na koji način ne ugrožavaju.
Nakon uginuća, obrambeni mehanizmi u organizmu ribe više ne mogu inhibirati rast bakterija koje postaju aktivne, a tim procesom nastaje histamin.
Simptomi histaminskog trovanja ribom često se prilikom liječenja zamjenjuju sa simptomima alergije ili nekim drugim oblikom trovanja hranom.
Jedina učinkovita metoda sprječavanja histaminskog trovanja je skladištenje ribe na temperaturi nižoj ili jednakoj 4.4 °C od ulova do konzumacije. Bitno je istaknuti da kada jednom nastane, histamin se ne može razgraditi ni zagrijavanjem ni hlađenjem.
I.B.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev