PROBLEM S GALEBOVIMA U ROVINJU: “Napadaju ljude, otimaju hranu iz ruke”

ROVINJ – Koliko su neke životinje prilagodljive i inteligentne, govori priča o galebovima iz Istre. Rovinj se, kao i cijela zapadna Istra, godinama bori s ovim pticama grabežljivicama, posebno nakon što su se zatvorila odlagališta otpada, pa su se u potrazi za hranom doslovno doselili u gradove. I tu počinju problemi ljudi koji tamo žive, ali i naivnih turista, koji o napadima galebova malo ili ništa ne znaju.

– Izišli smo iz pekare i počeli hodati ulicom, a mojoj supruzi je s leđa doletio jedan galeb i to točno između nas dvoje i oteo joj kiflicu i škartoc – sve! Kad nas je napao, doletio je iz zraka, brzo i precizno kao raketa! Usput nas i mlatnuo krilima, a njoj se još odgurnio nogama sa ramena – ispričao nam je Riječanin Ivica Brusić koji se neugodno iznenadio hrabrošću letećih predatora, pa nam pokazuje i znakove koje su rovinjske gradske vlasti, svjesne ovog problema, postavile po cijelom gradu.

– Pokušali smo snimiti novi napad… ali nismo uspjeli – priča Brusić i šalje nam drugi video u kojem tek nekoliko metara dalje gladni galebovi kopaju po dostupnom smeću, kako bi iz plastične vreće izvukli hranu.

Nastanjuju se na krovovima i cijelu noć prave nesnosnu buku

Rovinjske gradske vlasti već se dulje vrijeme bore s ovim problemom, a galebovi ne samo da napadaju ljude, već onečišćuju grad razbacivanjem smeća, izmetom, ali i nesnosnom bukom, na koju se prije nekoliko mjeseci žalila jedna stanovnica Rovinja:

– Problemi sa galebima od 4 ujutro, nastanili se na krovove zgrada. Molimo vas (grad, komunalni servis, veterinari, tko već), u ime svih stanara ove zone omeđene u crvenom, da pokušate riješiti problem sa galebima koji su se nastanili na krovove zgrada i redovito od 4 ujutro prave takvu NESNOSNU BUKU koja onemogućava normalan odmor. Ljudi rade (pogotovo oni u smjenama), a noću je nemoguće spavati od buke galeba. Problem je iz godine u godinu sve veći jer ih sve više prelijeta livadu od A.Rismonda i parking u ul. Sv.Vid! Molimo za pomoć, ovo više nije normalno, nemoguće je spavati. Njihovo prirodno stanište su otoci i obala a ne zgrade. Razumijemo da su zaštićena vrsta, ali tko će nas zaštiti od njih – napisala je pismo Gradu Rovinju.

Iz Grada su odgovorili da već nekoliko godina sudjeluju u projektu kontrole populacije galebova – jedino za sada odobrenom metodom – zamjenom pravih jaja lažnima.

Pozivaju sve pravne i fizičke osobe čiji krovovi mogu postati potencijalna mjesta za savijanje gnijezda galebova, da u proljetnim mjesecima obrate pažnju na potencijalna mjesta i prijave nadležnoj Veterinarskoj bolnici Poreč d.o.o. Prijave se mogu obaviti na dežurni telefon 091/5216783 ili putem e-maila: info@veterina-porec.com

– Međutim, ukoliko negdje promakne te se izlegnu ptići u gnijezdu, nije moguće učiniti ništa dok ne odlete. Također, predlažemo da se građani orgnaiziraju putem upravitlja zgrada, te da izvide mogućnosti onemogućavanja gnježđenja/slijetanja galebova na pogodnim mjestima na krovovima zgrada (postava iglica, tonja-plastični konopci i sl.) kako bi dodatno onemogućili zadržavnje galebova u naselju – pojašnjavaju iz Grada Rovinja i podsjećaju:

– Zabranjeno je hraniti galebove i ostavljati vreće sa smećem pored kanti i kontejnera.

Ugrožena su im prirodna staništa i izvori hrane

No nemaju samo zapadna Istra ili općenito naši obalni gradovi ovaj problem, već su galebovi postali globalna pošast, ali zato opet nisu krivi oni, već ljudi.

Njihovi se vapaji najčešće povezuju s morem, ali kako su im prirodni domoviugroženi, oni se jednostavno sve više sele u unutrašnjost kako bi se nastanili u našim gradovima, pisao je o ovome i BBC.

Iz galebove perspektive, naši su gradovi, odnosno krovovi kuća niz otoka okruženih strmim liticama. Gniježđenje tamo donosi brojne prednosti – pomaže u zaštiti jer manje grabežljivaca obilazi ljudsku arhitekturu. Također često ne nedostaje hrane na ulicama ispod zgrada. Kao rezultat toga, urbane kolonije galebova rastu u Europi, ali i drugdje.

No, kao i mnoge druge vrste koje su prihvatile urbana područja kao svoje domove – štakori, golubovi, lisice – galebovi imaju problem s imidžom. Tabloidni tisak u Velikoj Britaniji opisuje galebove kao javne neprijatelje zbog incidenata u kojima su ptice bombardirale pješake, bilo da obrane svoje mlade ili da otmu obroke ravno iz ruku neopreznih turista . Njihova nemilosrdna buka i nered koji stvaraju, izazivaju bijes kod ljudi koji žive uz njih.

Kada se veliki galebovi počnu gnijezditi u urbanim područjima, veličina njihovih kolonija neizbježno raste. Dakle, što je to što privlači ove ptice u sve većem broju u naša mjesta i gradove? I treba li ih sada svrstati u urbane vrste uz štakore, golubove, lisice i rakune?

Dio razloga za njihovu brojnost je naseljavanje uz odlagališta gdje se nije spaljivalo smeće, već se umjesto toga svaki dan prekrivalo ​​zemljom.

Galebovi su brzo iskoristili prednost ove hrane. Tražeći odbačenu hranu na odlagalištima, uspjeli su uzgojiti više mladih kojih je naposljetku više i preživjelo. Populacija im je naglo skočila.

Uz sve ovo, u igri je još jedna sila. Industrijalizirane ribolovne prakse značile su da su prirodni izvori hrane ptica bili iscrpljeni, dok su njihova mjesta gniježđenja često bila ometana ljudskom aktivnošću.

U novije vrijeme, sanacijom starih odlagališta, ali i iscrpljenim ribolovnim fondom u moru, galebovi stoga migriraju tamo gdje će najlakše pronaći hranu i uzgajati mlade, a to su gradovi. Praksa je pokazala da je zamjenom jaja uspješno prepolovljen njihov broj na Poreštini prije 3 godine, no njihov problem će i dalje biti aktualan, dok god im ljudi ometaju prirodna staništa.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Projekt humanog suzbijanja populacije galebova od Novigrada do Rovinja