>
Svjetski dan sigurnosti hrane obilježila je u petak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te pozvala tom prigodom vlade i proizvođače na distribuciju zdrave hrane ljudima diljem svijeta.
Na Sredozemlju bi 529 milijuna stanovnika trebalo uživati u lokalnom voću, povrću, maslinovom ulju i ribi, ali mnogima od njih zdrave namirnice nisu dostupne.
Unija za Mediteran, organizacija s 43 zemlje, upozorila je u svom posljednjem izvješću da klimatske promjene, zagađenost, loši uvjeti poljoprivrednika, skupi energenti i ratovi onemogućuju proizvodnju i distribuciju kvalitetne hrane, prenosi HRT.
Dovoz žitarica iz Ukrajine i Rusije otežan je nakon što su te dvije zemlje otpočele rat prije dvije godine, pa se oko 329 milijuna ljudi u zemljama južnog i istočnog Mediterana suočava s poskupljenjima i nestašicom.
Palestinci pod izraelskom opsadom u pojasu Gaze gladuju i bivaju bolesni jer je blokiran ulazak kamionima s hranom.
- Hitno moramo osigurati dotok hrane i ojačati međusobnu suradnju protiv gladi u čitavoj regiji - rekao je Kamel Nasser, glavnik tajnik Unije za Mediteran.
Španjolska, gdje se proizvede polovica maslinovog ulja na svijetu, suočava se s dugotrajnom sušom i neuobičajeno visokim temperaturama. Boca s litrom ekstra djevičanskog maslinovog ulja u trgovini u Madridu košta 9,25 eura dok je prije tri godine koštala oko 3,50 eura.
- Jako je poskupjelo, kaže 37-godišnja Andrea, stanovnica glavnog grada. Potrošnja maslinovog ulja u Španjolskoj pala je 25 posto od veljače 2020. - podatak je udruge tamošnjih proizvođača.
Poljoprivrednici su u ponedjeljak blokirali granicu između Španjolske i Francuske tražeći od svojih vlada da im dodatno subvencioniraju gorivo i postrože pravila za uvoz hrane u Europsku uniju. Upozoravaju da je Europa zapljusnuta uvoznom hranom "upitne kvalitete".
Slično je u Hrvatskoj gdje je prije šest mjeseci osnovana Agrarna stranka.
- Sigurna hrana ne mora nužno značiti i da je zdrava - kaže predsjednik stranke Robert Hadžić, inače voćar iz okolice Zagreba.
- Danas smo više nego ikada izloženi štetnim utjecajima hrane na ljudsko zdravlje - dodaje.
Agrarna stranka, koju 80 posto čine poljoprivrednici, a 20 posto agronomi i profesori, protivi se prekomjernoj upotrebi pesticida i genetski modificiranih organizama u proizvodnji hrane za ljude i životinje.
- Regulatorna tijela odobravaju stavljanje u promet, po principu maksimalno dozvoljenih količina određene supstance, ne uzimajući pritom u obzir kumulativno djelovanje (taloženje) štetnih supstanci u ljudskom, životinjskom ili biljnom organizmu - kaže Hadžić.
Štetne tvari gomilaju se u tlu te ulaze u ljudsko tijelo putem vode za piće i navodnjavanjem biljaka koje se kasnije koriste kao hrana.
- Ovaj problem je naročito izražen u mediteranskom prostoru. Stoga moramo ozbiljno razmisliti i promijeniti način na koji proizvodimo hranu - kaže.
WHO naglašava kako kvalitetna hrana predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika dobrog zdravlja dok je zdravstveno neispravna hrana uzrok bolesti, poremećaja rasta i razvoja te mentalnih bolesti. Broj ljudi koji si ne mogu priuštiti zdravu prehranu u svijetu povećao se za dodatnih 112 milijuna između 2019. i 2020., na gotovo 3,1 milijardu, zbog poskupljenja tijekom pandemije, izvijestio je UN.
Hadžić kaže da se čovječanstvo može prehraniti zdravom hranom, ali da smo "prekomjerno opskrbljeni" onom nezdravom iz velikih korporacija.
- Moramo otvoreno prokazivati i demantirati one koji tvrde da se čovječanstvo ne može prehraniti bez korištenja "otrova" i bez organizama napravljenih u korporativnim "laboratorijima moći, napominje, prenosi HRT.
I.B.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev