Prošlog mjeseca Hrvatsku je čak četiri dana napajala samo zelena energija

U prosincu minule godine, Hrvatska se čak četiri dana u potpunosti napajala električnom energijom iz obnovljivih izvora. OIE (bez hidroelektrana) ostvarili su udio u ukupno raspoloživoj energiji od 19,5%, pokazuje to redovno mjesečno izvješće Udruženja obnovljivi izvori energije Hrvatske. Izgradnja sunčanih elektrana tijekom 2023. godine najviše je obilježila razvoj novih proizvodnih kapaciteta.

U pogon elektroenergetskog sustava ušlo je novih 238,7 MW sunčanih elektrana što je najviše od svih tehnologija u elektroenergetskom sustavu pa smo 1. siječnja 2024. godine u pogonu imali 462,5 MW instalirane snage sunčanih elektrana, prenosi Energetika.

- Tijekom 2023. godine, prosječno u pogon ulazilo 19,9 MW mjesečno, što je izvrsno, posebno u odnosu na ranije godine. Razvoj sunčanih elektrana se odvija po eksponencijalnom trendu koji je prikazan na gornjoj slici. Ako se nastavi ovakav trend, a stvoreni su svi okvirni uvjeti za takvo što, na dan 1. siječnja 2025. godine bismo imali u sustavu 963 MW, što bi predstavljalo rast od 501 MW (ili prosječno mjesečno 42 MW) - zaključuje izvještaj. Uz prosječne mjesečne faktore korištenja snage iz nadomjesne krivulje, ukupna proizvodnja svih sunčanih elektrana bi s ovom snagom iznosila u 2024. godini 1.147 GWh.

Dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije u prosincu 2023. godine imale su hidroelektrane, a zbog više temperature zraka za 2,2 °C u odnosu na dosadašnju prosječnu, potrošnja električne energije za grijanje bila je manja 52 GWh u odnosu na potrošnju prethodnih godina u mjesecu prosincu. Isto tako u prosincu je vidljiva velika promjenjivost dnevne potrošnje za radne dane i u dane blagdana.

Hidroelektrane su imale dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije (raspoloživoj energiji) u prosincu 2023. uz punjenje akumulacija u iznosu 84 GWh. TE Plomin imala je smanjenu proizvodnju (35 GWh) tijekom prosinca zbog pogonskih problema, a RHE Velebit je imala veliki rad u crpno-turbinskom pogonu (potrošnja u crpnom pogonu iznosila je 27 GWh). NE Krško je radila punom snagom, 0,2 % više od nominalne i svi su sigurnosni sustavi bili operabilni, a rijeka Sava se zagrijavala daleko ispod dozvoljenih 3 ºC.

Obnovljivi izvori energije su na dnevnom nivou 4 dana u prosincu u potpunosti podmirivali potrošnju električne energije. Maksimalno pokrivanje tuzemne potrošnje na dnevnom nivou od strane OIE (bez velikih HE) je 15. prosinca iznosilo 43,5 % pri čemu je proizvodnja tog dana iznosila 23.832 MWh, od čega vjetroelektrana 20.988 uz prosjek 874,5 MWh/h, piše Energetika.

Minimalno pokrivanje tuzemne potrošnje na dnevnom nivou od strane OIE (bez velikih HE) je 19. prosinca iznosilo 6,2 % pri čemu je proizvodnja toga dana iznosila 3.452 MWh, od čega vjetroelektrana 478 MWh, prosjek 19,9 MWh/h.

Tijekom studenog 2023. u probni pogon je ušla VE Bruvno snage 45 MW tako da instalirana snaga svih vjetroelektrana sada iznosi 1.160,15 MW

Zbog uravnoteženja satne bilance bilo je potrebno vršiti značajnu razmjenu na interkonekcijama (uvoz je iznosio 95 GWh, a izvoz 148 GWh) električne energije (u saldu izvoz 53 GWh). Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u prosincu je iznosila 243.901 MWh. Faktor korištenja snage je bio 28,8% (prosjek za prosinac u razdoblju 2011. do 2022. je 31,8%).

Prosječna satna cijena u prosincu 2023. je iznosila 75,62 €/MWh, a u prosincu 2022. godine 264,62 €/MWh, što je smanjenje za 189,00 €/MWh, odnosno 71,4%. Također, vidljiv je pad prosječnih cijena električne energije u prosincu u odnosu na studeni 2023. godine za 20,11 €/MWh. U prosincu 2023. je na hrvatskom tržištu cijena Euro-Peak (08-20 sati) iznosila 89,86 €/MWh i veća je od prosječne bazne cijene (00-24 sata) za 14,24 €/MWh.

A.N.