REVOLUCIJA IZ “RUĐERA” Bioaktivni spojevi iz Jadranskog mora za industriju budućnosti

ZAGREB – Institut Ruđer Bošković (IRB) i projektni tim Znanstvenog centra izvrsnosti za Bioprospecting mora (BioProCro) danas su predstavili rezultate istraživanja molekula iz mora s visokim potencijalom primjene u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji. Tijekom dvije godine trajanja projekta zaposleno je deset doktoranda i deset poslijedoktoranda, ostvaren portfelj od 25 znanstvenih projekata, a prvi rezultati istraživanja pokazuju obećavajući potencijal primjene molekula iz morskih organizama u industriji i medicini, od smanjenja uporabe antibiotika u uzgoju riba pa sve do uporabe spojeva iz mikroalgi za proizvodnju biogoriva.

Riječ je o istraživanjima koja se uspješno provode već pune dvije godine u sklopu projekta ‘Bioprospecting Jadranskog mora’ koji je vrijedan 37 milijuna kuna, a pod vodstvom dr. sc. Rozalindre Čož-Rakovac. Cilj projekta, financiranog iz Strukturnih fondova Europske unije, jest dobivanje biološki aktivnih molekula s poželjnim svojstvima iz morskih organizama u hrvatskom dijelu Jadrana.

Za morske obalne sustave, kao što je Jadransko more, pretpostavlja se da su mogući bogat izvor novih spojeva za medicinsku i biotehnološku primjenu. Iako su bogatstvo i raznolikost morskih sustava dobro poznati, njihova dostupnost i iskorištavanje u Hrvatskoj do sada su bili vrlo ograničeni i to na istraživanja kroz nekoliko odvojenih međunarodnih projekata.

– Ovo je pokušaj stavljanje Hrvatske na mjesto zemalja ključnih u Bioprospectingu mora. To je ono što rade razvijene zemlje. Na temelju sirovih ekstrakata i još uvijek u potpunosti nedefiniranih kemijskih entiteta, različite Omega-3 i Omega-6 masne kiseline koje su jako povoljne za liječenje kardiovaskularnih bolesti. One su spremne za daljnje testove i u konačnici, upotrebu. Vidjeli smo ekstrakte koji pokazuju izuzetnu antibakterijsku aktivnost i oni moraju ići dalje u istraživanje. Tek smo zagrebali u kemijsku i biološku raznolikost Jadranskog mora – ispričao je za Morski HR dr. sc. Marin Roje, voditelj kemijskih istraživanja i zamjenik voditeljice Centra BioProCro.

S obzirom na izumiranje vrsta koje nije zaobišlo ni Jadransko more, dr. Roje potvrđuje da se novootkrivene molekule mogu sintetizirati, pa tako i sačuvati za budućnost.

Projekt ‘Bioprospecting Jadranskog mora’ predstavlja prvi strukturirani i organizirani pokušaj pristupa resursima hrvatskog morskog sustava na nacionalnoj razini, kako bi se ubrzao i pojednostavio proces otkrivanja i vrednovanja prirodnih spojeva, biomaterijala i bioaktivnih tvari iz hrvatskog morskog okoliša.

– S obzirom na kompleksnost ovakvih istraživanja, projekt ukazuje na nužnost pristupa u znanstveno-istraživačkom radu koji zahtjeva objedinjavanje različitih ekspertnih skupina u jednu organizacijsku cjelinu – objašnjava dr. sc. Čož-Rakovac, voditeljica projekta i Centra BioProCro.

Lipidi iz mikroalgi za biogoriva

– Dosadašnja istraživanja biološkog potencijala na ekstraktima i frakcijama dobivenim iz morskih organizama, provedena u okviru projekta ‘Bioprospecting Jadranskog mora’, pokazala su da ekstrakti jednog jadranskog žarnjaka imaju izrazito jako antimikrobno, odnosno inhibitorno djelovanje na zlatni stafilokok (Staphylococcus aureus), uzročnika širokog spektra bolesti kod ljudi koji može biti i smrtonosan za osobe imunokompromitiranog zdravlja – istaknula je dr. sc. Čož-Rakovac.

Povrh toga, istraživanja provedena na ekstraktima jedne smeđe alge pokazala su da ova alga ima jako inhibitorno djelovanje na fotobakteriju (Photobacterium damselae subsp. Piscicida) koja se najčešće javlja kod riba izazivajući velike ekonomske gubitke u akvakulturi. Primjenom navedenih ekstrakata, kako je objasnila dr. sc. Čož-Rakovac, smanjila bi se upotreba antibiotika u uzgoju, što bi posredno moglo utjecati na zdravlje ljudi.

Druga skupina organizama koji su predmet naših istraživanja su mikroalge. One predstavljaju jedinstveni izvor kemijskih spojeva širokog spektra bioloških aktivnosti. Predstavljaju sve važniji izvor bioaktivnih spojeva s antimikrobnim, antitumorskim, antivirusnim, antioksidacijskim učincima te povoljno djeluju na rast kao i potpora imunosnom sustavu. Mogu se koristiti u farmaceutskoj, prehrambenoj, kozmetičkoj i agrokemijskoj industriji te akvakulturi. Izolirani su i identificirani hlapljivi i nehlapljivi spojevi s biotehnološkim potencijalom za primjenu u industriji – navodi dr. sc. Čož- Rakovac.

Proizvodnja biogoriva iz mikroalgi dobiva sve veću pažnju kao zamjena za fosilna goriva. Naime, mikroalge imaju visoku stopu rasta i mogu razviti do 70 posto sadržaja lipida u svojim stanicama, ovisno o vrsti, a njihovi lipidi mogu se koristiti kao biogorivo.

– Istraživanja provedena na mikroalgi Dunaliella tertiolecta pokazala su da se akumulacija lipida, koji mogu poslužiti kao sirovina za proizvodnju biodizela, može dodatno potaknuti optimizacijom hranjivih podloga za uzgoj i abiotičkih čimbenika – objašnjava dr. sc. Marin Roje, voditelj kemijskih istraživanja i zamjenik voditeljice Centra BioProCro.

Jedinstvena interdisciplinarna biotehnološka platforma!

Projekt je po prvi put okupio hrvatske istraživačke skupine koje istražuju bioaktivne spojeve izolirane iz morskih organizama u hrvatskom dijelu Jadrana. Tako su osim IRB-a, partneri na projektu Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu i Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Osijeku.

Financijska sredstva za projekt dodijeljena su po pozivu za dodjelu bespovratnih sredstava ‘Vrhunska istraživanja Znanstvenih centara izvrsnosti’, financirana iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Posredničko tijelo prve razine bilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok je posredničko tijelo druge razine Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU).

– Povrh toga, veće radove adaptacije prostora Centra izvrsnosti BioProCro financirao je Grad Zagreb te se Centar trenutno sastoji od novouređenog uredskog prostora veličine 120 m² i laboratorijskog dijela. Centar djeluje kao platforma koja ujedinjuje dislocirane stručnjake i fragmentirana istraživanja biotehnologije u Hrvatskoj, čime se omogućuje učinkovitije korištenje postojeće opreme, akumuliranog znanja, stručnosti i ljudskih resursa potrebnih za biotehnološko istraživanje mora u sklopu projekta ‘Bioprospecting Jadranskog mora’ – objašnjava dr. Čož-Rakovac.

Projekt je 2017. godine dodijeljen dr. sc. Čož-Rakovac, uglednoj znanstvenici IRB-a koja je tijekom svojeg dugogodišnjeg znanstveno-istraživačkog rada dala veliki doprinos razumijevanju onečišćenja voda i organizama koji njoj žive.

Vođenjem ovog projekta, ujedno joj je pripala glavna uloga u osvješćivanju cjelokupne javnosti o važnosti očuvanja kvalitete mora i života morskih organizama koji se koriste za dobrobit čovjeka u različitim granama industrije, a za taj doprinos dodijeljena joj je državna nagrada za znanost za 2018. godinu.

D.G.