Rusi pronašli bačve i kobasice koje su na Arktiku 1872. godine ostavili Hrvati

Davne 1872. godine iz Bremerhavena je pod vodstvom Carla Weyprechta i Juliusa Payera isplovio austrougarski bark škuna imena “Admiral Tegetthoff” na polarnu ekspediciju. Od 24 člana posade njih 12 su bili Hrvati, uglavnom s Kvarnera. O njima je Petar Kuničić napisao knjigu “Hrvati na ledenom moru”. Tijekom ove ekspedicije istraživali su prostor koji su nazvali Zemlja Franje Josipa. Ekspedicija je trajala dvije godine i tri mjeseca tijekom koje je umro jedan član posade, a brod je izgubljen u ledu. Naposljetku su posadu spasili ruski ribari te ih 3. rujna 1874. iskrcali u norveškoj luci Vardö.

Upravo ovih dana, uoči obljetnice spašavanja posade, članovi Ruskog geografskog društva pronašli su devet bačava za kruh i sedam kutija kobasica sa spomenute austrougarske ekspedicije. Ujedno to se dogodilo u godini u kojoj Rusko geografsko društvo slavi 175 godina postojanja.

Sudionici kompleksne arktičke ekspedicije Ruskog geografskog društva (RGO) i Sjeverne flote su na arhipelagu Nova Zemlja otkrili skladište s namirnicama austrougarske ekspedicije iz pretprošlog stoljeća, priopćila je press-služba Ruskog geografskog društva, prenosi Russia Beyond.

https://www.facebook.com/rgoclub/photos/pcb.4383590218380711/4383589065047493/?type=3&theater

“Ekspedicijski odred RGO-a i Sjeverne flote je u okviru zajedničkih ekspedicija na Arktiku na zapadnoj obali Sjevernog otoka (arhipelag Nova Zemlja) pronašao skladište s namirnicama austrougarske ekspedicije Karla Weyprechta i Juliusa von Payera (1872.-1874.). U njemu je otkriveno devet bačvi za brašno i sedam sanduka s kobasicom. Sanduci i bačve nalaze se u lošem stanju. Naime, sve su se to vrijeme nalazili u procjepu između dvije stijene, pokriveni kamenjem. Istraživači su dio pronađenih artefakata prebacili na palubu remorkera MB-12, gdje će biti detaljno analizirani”, priopćila je press-služba.

Osim skladišta sa namirnicama, znanstvenici su pronašli i spomen-ploču o ekspediciji Vilema Barenca, koju je 1879. godine postavila holandska ekspedicija De Brojnea. Ovaj povijesni eksponat je sačuvan u dobrom stanju, navodi se u dokumentu.

Pretpostavku da se na jednom od otoka u blizini sjevernog kraja Nove Zemlje nalazi skladište s namirnicama iznio je znanstveni rukovoditelj ekspedicije pukovnik Sergej Čurkin, navodi se u priopćenju. Ova hipoteza se pojavila nakon što je istraživač u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci pronašao i analizirao karte i fotografije skladišta jedne od prvih znanstveno-straživačkih ekspedicija na Arktik pod rukovodstvom Weyprechta i Payera.

Kako je Zemlja Franje Josipa dobila ime

Ciljeva ekspedicije posade “Admiral Tegethoff” bilo je nekoliko. Od toga da se istraži more sjeverno od Sibira, do otkrivanja puta do Beringova prolaza i prolaska kroz njega do Tihog oceana. Ništa od toga nisu uspjeli, jer je brod već krajem kolovoza 1972. godine okovao led, i “Admiral Tegethoff” ostao je okovan ledom pune dvije godine.

Velika santa nosila ga je morskim strujama, pa brod nikada nije stigao do Beringovog prolaza, ali je posada otkrila do tada nepoznati arhipelag kojeg su nazvali Zemljom Franje Josipa. Obzirom da su većina hrvatskih pomoraca bili s Kvarnera, jedan su rt nazvali po današnjoj Rijeci – “Fiume”, pišu 24 sata.

Okovan ledom “Admiral Tegethoff” plovio je dvije godine, a kada je posada shvatila da treću zimu neće preživjeti, napustili su brod i neko vrijeme boravili na kopnu. Uskoro su zaključili da se brod ne može osloboditi od leda, i krenuli su na jug. Krenuli su u tri male barke koje su spustili u more s broda, te su jedreći i veslajući prešli više od 300 nautičkih milja, nakon čega su Pješačili po ledu puna tri mjeseca. Potpuno iscrpljene u rujnu 1874. spasili su ih ruski ribari,koji su ih iskrcali u Norveškoj odakle su se vratili kućama.

Zanimljivo je da su se kada su ih Rusi ukrcali na ribarski brod žalili na vrućinu u kabinama koliko su već bili naviknuti na svakodnevni led.

Hrvatski mornari sa ekspedicije: vođa palube Petar Lusina (Cres), -drvodjelac Ante Večerina (Sušačka Draga), mornari: – Lovro Marola (Rijeka), – Petar Falešić (Bakar), – Juraj Štiglić (Bakar), – Jakov Sušić (Volosko), – Fran Letiš (Volosko), – Vicko Palmić (Volosko), – Josip Latković (Plomin), – Ante Katarinić (Mali Lošinj), – Ante Lukinović (Pučišća na Braču), – Ante Zaninović (Sveta Nedilje na Hvaru) i – Ante Scarpa (Trst).

Povodom 40. obljetnice povratka ekspedicije s područja Sjevernoga pola postavljena je (1914.) u crkvi Gospe od Mora u Puli brončana spomen-ploča, a nakon što je ta nestala, postavljena je druga, mramorna, s istim tekstom.

D.G.