S obzirom na više od 1000 kilometara morske granice potencijalno imamo ogromnu količinu raznih nalaza

ZADAR - Kada govorimo o Hrvatskoj, sama činjenica da imamo više od 1000 kilometara morske granice govori da potencijalno imamo ogromnu količinu raznih nalaza, ističe Mladen Pešić.

U Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru održana su gostujuća predavanja stručnjaka iz sfere podvodne arehologije iz Poljske i Australije. Pawel Liwienko i Krzysztof Kurzyk upoznali su sve prisutne sa svojim posljednjim istraživanjem te s ratifikacijom UNESCO-ove Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine koju je Poljska potpisala prije dvije godine.

– Upravo je ova ratifikacija bila jedan od glavnih razloga zašto smo dobili novac za novi znanstvenoistraživački brod. Posljednje naše istraživanje temeljilo se na podvodnom radu na području Gdanjskog zaljeva. To je glavno područje na kojem trenutno radim, a u budućnosti ćemo raditi novu ispostavu našeg Muzeja što će biti gotovo sljedeće godine.

Tamo ćemo napraviti novo podvodno spremište, gdje će ronioci biti smješteni i pokušat ćemo što više na tom području istraživati. Znamo da ima mnogo materijala, ali nismo još imali mogućnosti da odemo tamo i uvjerimo se - kazao je Kurzyk.

Posljednje dvije godine arheolozi su posvetili istraživanju dviju olupina iz ranog 20. stoljeća.

– Radi se o vrijednom nalazu za lokalnom stanovništvo, o brodu koji je plovio Gdanjskim zaljevom. Napravljene su fotografije nalazišta, skupljeni određeni nalazi i u budućnosti planiramo izložbu za lokalno stanovništvo. Cijelo ovo područje vrlo je bogato nalazima jer je Gdanjsk bio daleko najveća pomorska luka na Baltiku još od srednjeg vijeka.

To se sada istražuje 50 godina, tako da imamo već dosta toga što smo pronašli, ali ima jako puno toga što još zasigurno postoji. Sada otvaramo novu fazu našeg našeg posla i ići ćemo izvan ovog zaljeva prema otvorenom moru - rekao je Liwienko te dodao kako je upravo područje Gdanjskog zaljeva bilo područje na kojem je začeta poljska podvodna arheologija.

Sto godina pod morem

Mladen Pešić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, istaknuo je kako je Hrvatska ratificirala Konvenciju još prije 20-ak godina te pojasnio u čemu je zapravo bit, prenosi Zadarski list.

– Bit je zaštita podvodne kulturne baštine, odnosno kulturnog blaga uronjenog u more više od 100 godina jer predstavlja kulturnu baštinu koja mora biti zaštićena od države. Mi kao ustanova u sklopu Ministarstva kulture, koje je odogovorno za zaštitu sve baštine, imamo ulogu u promociji Konvencije i slično.

Kada govorimo o Hrvatskoj, sama činjenica da imamo više od 1000 kilometara morske granice govori da potencijalno imamo ogromnu količinu raznih nalaza. Među zemljama smo koje imaju razvijen sustav zaštite i brige za podvodnu baštinu - istaknuo je Pešić te dodao kako u Zadru, nažalost, nema nijedno nalazište koje se može posjetiti.

– Imamo brojna nalazišta, ali ona nisu unutar sustava odobrenja Ministarstva kulture. Za ukupno 35 nalazišta je Ministarstvo kulture dalo dopuštenje ronilačkim centrima da vode turiste ili ronioce. Nama najbliže takvo nalazište je u Šimunima na Pagu, brodolom Letavica, koje je relativno nedavno otkriveno - kazao je Pešić.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

Stručnjaci podvodne arheologije iz Poljske i Australije sljedeći tjedan u Zadru

U Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru u četvrtak, 25. svibnja, održat će se javna predavanja gostujućih stručnjaka podvodnih arheologa iz Poljske i Australije. U četvrtak, 25. svibnja 2023. godine u 12:00 sati, u učionici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru,…

Morski HRBlanka Kufner