SLUZ I PLASTIKA Jadran se guši već dvadeset godina!

Prije svega nekoliko dana pisali smo o ogromnim količlinama sluzi na području sjevernog Jadrana koja nije izravno opasna, no svejedno može sadržavati patogene.

Dr. sc. Daniela Maric Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora, Instituta Ruđer Bošković, tumači da uz amorfnu želatinoznu masu nakupine uključuju široku lepezu živih i neživih čestica koje se na nju uhvate.

- Tu su fitoplankton, zooplankton i njihove izlučevine, ličinke i jajašca drugih životinja, razne čestice i ostaci biljnih i životinjskih stanica, prazne stanice fitoplanktona, hitinske ljušture rakova, bakterije, pelud te mineralne čestice iz morskih sedimenata i kopnenog podrijetla. A kad se skupe uz obalu, u sluzi često vidimo i komade plastike i drugog otpada te naplavine trupaca i granja donesene rijekama - kaže za Index naša znanstvenica koja se na IRB-u bavi ekologijom i dinamikom fitoplanktona.

Nakupine najviše ugrožavaju pričvršćene morske organizme

Maric Pfannkuchen kaže da su, osim vode, glavne kemijske komponente sluzavih nakupina složeni šećeri.

- Oni sami po sebi nisu opasni za zdravlje kupača, no ponekad kod izrazito osjetljivih ljudi mogu izazvati iritaciju na koži zbog tvrdih čestica - kostura organizama, čestica sedimenata i sl. Nakupine puno negativnije utječu na nepokretne i slabije pokretne morske organizme koji se ne mogu povući iz sluzi jer prilikom njezina raspadanja dolazi do trošenja kisika i povremene hipoksije. Zbog velike količine sluzi disanje im može biti otežano ili onemogućeno, što može dovesti do njihove smrti - tumači dalje Maric Pfannkuchen.

Odakle sluz?

Sluz je dijelom rezultat cvjetanja mora, a dijelom povećane brojnosti fitoplanktona. Ova pojava do sada se uglavnom bilježila uz najsjevernije dijelove Jadrana, gdje ju je uzrokovala pretjerana količina hranjivih tvari koje s obradivih površina uz talijansku rijeku Po ispiranjem stižu u more.

Maric Pfannkuchen kaže da sluzave nakupine nastaju djelovanjem fitoplanktona koji pod određenim uvjetima proizvodi i izlučuje velike količine organskih tvari.

- Mikroskopske stanice fitoplanktona produciraju i izlučuju polisaharide u suvišku kada su izloženi hranjivim solima koje nisu u ravnoteži s obzirom na njihove potrebe, i to pogotovo u ljetnim mjesecima, kada je fotosinteza jaka.

Mikroskopskom analizom uzoraka utvrdili smo veliku brojnost i raznolikost mikroskopskih fitoplanktonskih algi. Radi se o uobičajenim vrstama koje inače žive u Jadranskom moru - tvrdi nadalje ova znastvenica.

Povremena hiperprodukcija sluzi nije novost u sjevernom Jadranu, spominje se još na početku 18. stoljeća kao "mare sporcho" u talijenaskim izvorima.

Vjetrovi i površinske struje tijekom dana najčešće nose nakupine prema obali, uglavnom prema zatvorenim uvalama, lukama i plažama. Osim neugodnog osjećaja na koži, može se osjetiti i neugodan miris kada se sluz počne razgrađivati. Nakupine su nošene vjetrom i morskim strujama i pomiču se kroz dan. Obično su u jutarnjim satima dalje od obale, a mjesto na kojima ih možemo vidjeti ovisi o tome kako puše vjetar koji dan. Stoga se, kada se odlučimo na kupanje, uvijek mogu izabrati neke plaže na kojima nisu prisutne. Ako je moguće, nakon kupanja je dobro istuširati se. Nakupine nije moguće pokupiti ili očistiti zbog njihove konzistencije.

Što učiniti?

Mnogi gradovi sagradili su separatore i druga rješenja za pročišćavanje otpadnih voda. Kruzeri i marine sigurno mogu imati neki utjecaj na ekosustav, no on je vrlo lokaliziran. Ovdje pričamo o fenomenu koji je zahvatio cijeli sjeverni Jadran i, ako gledamo slike satelita PACE, možemo zaključiti da se krenuo razvijati uz talijansku obalu krajem svibnja pa se početkom lipnja proširio po cijelom sjevernom Jadranu. U našem području smatramo da razvoju ovog fenomena najviše pridonosi pojačan utjecaj rijeke Po.

Maric Pfannkuchen ističe da pravi razlog zbog kojeg stanice počinju proizvoditi sluzavu tvar nije do kraja razjašnjen.

- Sigurno mu doprinose stabilno vrijeme, pojačan dotok rijeka, naglo zagrijavanje mora, izraženi gradijenti saliniteta i temperature te rano stvaranje termokline i raslojenost vodenog stupca. Od početka cvjetanja znanstvenici iz Centra za istraživanje mora u Rovinju intenzivno sakupljaju uzorke i analiziraju različitim metodama tako da se nadamo nekim novim spoznajama - ističe naša znanstvenica.

Lokalne vlasti pak trebaju informirati građane i turiste.

Nema potrebe za dizanjem panike. Radi se o prirodnom fenomenu kojem smo imali prilike svjedočiti i u prošlosti. Nakupine nisu štetne za kupanje.

No, ribari mogu očekivati poteškoće u svom radu i smetnje na svojim alatima. Nažalost, trajanje fenomena nije moguće predvidjeti jer ono ovisi o vremenskim prilikama i cirkulaciji u području sjevernog Jadrana. Pretpostavlja se da bi jača bura i maestral pomogli da fenomen prije završi

No, dr. sc. Petar Kružić s PMF-a u Zagrebu, morski biolog, kaže da su eutrofikacija i cvjetanje algi često znak onečišćenja vode koje se događa kada deterdženti, gnojiva ili otpadne vode uđu u rijeku, jezero ili more. Smatra da cvjetanju mora pridonose kanalizacija, kruzeri i marine, odnosno generalno intenzivni turizam.

- Za onečišćenja trebaju postojati kazne, ali visoke. Ne one nakon kojih će prekršitelji pitati da bi unaprijed platili za cijeli mjesec. Tu kaskamo - poručio je Kružić.

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

KUPANJE SE NE PREPORUČUJE Sjeverni je Jadran pun sluzi - najizloženiji slovenski obalni gradovi i Tršćanski zaljev!

Već danima na površini mora uz sjeverni dio jadranske obale nalazi se želatinozni sloj mulja. Hrvatski mikrobiolozi ovaj fenomen pripisuju cvjetanju mora, no njihove kolege iz Slovenije tvrde da je u pitanju nešto drukčija pojava. Slovenski Nacionalni institut za biologiju objašnjava da sluz nastaje djelovanjem fitoplanktona koji velik dio proizvedene

Morski HRJosip Tokić